Dok za neke bolesti mnogo puta nema dokaza, ovde statistika jasno pokazuje – pušenje i srce ne idu zajedno.
Medicinska istraživanja i statistike jasno pokazuju da osobe koje puše imaju značajno veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih sudova) nego nepušači. To nije samo hipotetička veza – cigarete bukvalno menjaju način na koji krv cirkuliše, zadebljava zidove arterija i povećavaju sklonost stvaranju krvnih ugrušaka.
Konkretno, pušači imaju otprilike dva do četiri puta veću verovatnoću da razviju koronarnu bolest srca (uključujući srčani udar) i moždani udar u poređenju sa ljudima koji nikada ne puše. To znači da pušač ima dvostruko do četvorostruko veći rizik da doživi ozbiljne komplikacije srca i krvnih sudova nego osoba koja ne puši.
Čak i lagano pušenje nije bez rizika – ono povećava verovatnoću oboljevanja i do skoro 50% čak i kod ljudi koji puše vrlo malo cigareta dnevno.
Pušenje utiče na srce i krvne sudove na više načina: povisuje krvni pritisak i puls, smanjuje kiseonik u krvi, oštećuje unutrašnji sloj krvnih sudova i čini krv lepljivijom, što povećava šansu za stvaranje ugrušaka koji blokiraju protok krvi.
Najvažnija vest? Prestanak pušenja brzo smanjuje rizik – već posle nekoliko godina bez cigareta rizik srčanih oboljenja opada i približava se riziku osoba koje nikada nisu pušile.
Foto: Unsplash.com
Pušači ne samo da su znatno više ugroženi od srčanih bolesti nego nepušači, već i sam rizik raste sa brojem popušenih cigareta. Ali dobra vest je da je najveći deo tog rizika reverzibilan kad čovek prestane da puši.
Autor: S.Paunović