AKTUELNO

Unos dovoljno vlakana podstiče zdrav probavni sistem i može vas zaštititi od specifičnih problema sa varenjem, uključujući divertikularnu bolest, koju karakteriše upala digestivnog trakta.

Kukuruz - poreklo i namena

Kukuruz kakav danas poznajemo ne bi postojao da nije bilo ljudi koji su ga modifikovali, uzgajali i razvijali. Smatra se biljkom koja u prirodi ne postoji u divljini. Barem ne u ovom obliku u kom ga sada konzumiramo širom sveta. Osim na Antarktiku koji je jedini kontinent na kojem se kukuruz ne gaji! Posle Amerike- Kina, Brazil, Argentina, Ukrajina i Indija su vodeće zemlje koje proizvode kukuruz. Posledica “pripitomljavanja” je ta da kukuruz može da preživi samo ako je posađen i zaštićen od strane ljudi.

Inače, kukuruz je povrće, voće i žito. Kukuruz u klipu je povrće, ali samo zrno kukuruza je zrno. A mnoge žitarice, uključujući kokice, smatraju se voćem. To je zato što većina zrna potiče od cveća ili semena. U većini delova sveta, kukuruz se takođe u tabeli ishrane vidi kao zrno.

Mala istorija kukuruza

Istorija modernog kukuruza počinje pre oko 10.000 godina. Drevni domorodački narodi u južnom Meksiku napravili su prve korake u uzgoju kukuruza kada su birali koje će zrno posaditi. Počelo je od divlje trave zvane teosinte. Teosinte je izgledala veoma drugačije od našeg današnjeg kukuruza – zrna su bila mala i nisu bila postavljena blizu jedno drugom kao zrna na oljuštenom klasu savremenog klipa.

Ali, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Science, putanja evolucije teosinte u zlatno zrno koje poznajemo danas može biti složenija nego što su naučnici ranije mislili.

Pripitomljavanje kukuruza, prema opšteprihvaćenoj teoriji, dogodilo se u dolini reke Balsas u južnom centralnom Meksiku. Uz ljudsku intervenciju, teosinte je evoluirao u ukusan, nežan kukuruz, koji je kasnije prenet u druge delove Amerike. U vreme evropske kolonizacije u 15. veku, kukuruz je bio glavni izvor hrane u mnogim delovima regiona.

Kada su Evropljani poput Kolumba stupili u kontakt sa ljudima koji žive u Severnoj i Južnoj Americi, kukuruz je bio glavni deo ishrane većine domorodaca. Dakle, sa otkrićem Amerike, otkriven je i kukuruz, kao i paradajz i krompir.

Dobre strane kukuruza

Kukuruz je jedan od najvažnijih useva na svetu. Pored konzumiranja zrna, kukuruz se može pretvoriti u brašno i sirup, njime se hrani stoka, pretvara se u etanol (koji čini benzin čistijim, smanjujući zagađenje vazduha i vode) i čak se može koristiti za proizvodnju plastike. Između 2016. i 2017. godine proizvedeno je oko milijardu tona kukuruza širom sveta, a kukuruz daje više od šest odsto svih kalorija u hrani za ljude.

Kukuruz je bogat vitaminom C, antioksidansom koji pomaže u zaštiti vaših ćelija od oštećenja i sprečava bolesti poput raka i srčanih bolesti. Štaviše, u kukuruzu se nalazi skoro duplo veći broj antioksidanata negó u jabuci! Žuti kukuruz je dobar izvor karotenoida, luteina i zeaksantina, koji su dobri za zdravlje očiju i pomažu u sprečavanju oštećenja sočiva koje dovodi do katarakte. Vlakna u kukuruzu mogu pružiti zdravstvene koristi. Unos dovoljno vlakana podstiče zdrav probavni sistem i može vas zaštititi od specifičnih problema sa varenjem, uključujući divertikularnu bolest, koju karakteriše upala digestivnog trakta.

Kukuruz može biti dobar za vas ako je neobrađen- ali, nažalost mnoge vrste kukuruza se prerađuju te su sličniji šećeru, i veće količine mogu oštetiti vaše zdravlje. Isto tako, većina prerađene hrane sadrži kukuruz, između ostalog i žitarice, čips, sladoled, hrana za bebe, puter od kikirikija, majonez, ulje za kuvanje, margarin, preliv za salatu i žvakaće gume.

Foto: Promo/Flobian

Šta sve kukuruz sadrži?

Što manje prerade prolazi, kukuruz je zdraviji. Na primer, jedna šolja zrna kukuruza iz klipa sadrži značajne količine:

Vlakna: 4,6 grama ili oko 18% preporučene dnevne vrednosti za prosečnu odraslu osobu.

Magnezijum: 47 miligrama ili oko 13% preporučene količine. Magnezijum je važan za održavanje stabilnog šećera u krvi i krvnog pritiska, kao i za regulisanje funkcije mišića i nerava.

Fosfor: 124 miligrama ili oko 17% preporučene dnevne doze. Fosfor zajedno sa kalcijumom održava jake kosti i zube.

Kalijum: 414 miligrama ili oko 8% dnevne količine. Kalijum blisko “sarađuje” sa natrijumom u telu i studije su otkrile da povećanje kalijuma u ishrani može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanih bolesti i moždanog udara.

Cink: Jedan miligram ili oko 10% dnevne kvote za prosečnu odraslu osobu. Cink pomaže u održavanju jakog imunološkog sistema i leči rane.

Da li je kukuruz uvek dobar za mene?

Nažalost, zdravstvene prednosti kukuruza su kontroverzne – iako sadrži korisne hranljive materije, takođe može povećati nivo šećera u krvi. Pored toga, usev je često genetski modifikovan, kao što smo napomenuli.

Postoji više neželjenih efekata kukuruza među kojima su alergijske reakcije, rizik od pelagre (bolest vitaminske deficijencije, koja je najčešće uzrokovana hroničnim nedostatkom nijacina, odnosno vitamina B3 u ishrani), uzrokuje nadimanje i ponekad loše varenje, izazivajući iritaciju creva i dijareju. Pored toga, može uzrokovati karijes i osteoporozu, a nije preporučljiv za dijabetičare.

Kukuruzna svila

Čaj od kukuruzne svile pravi se od dugih, svilenkastih vlakana koja rastu unutar ljuski klasja i uobičajen je tretman za infekcije bešike u tradicionalnoj kineskoj medicini. Naučnici su proučavali neke od prednosti ovog neobičnog čaja, poput njegove uloge u regulisanju srčanih problema i visokog šećera u krvi. Ipak, do sada nisu uspeli definitivno da dokažu njegove lekovite karakteristike.

Kukuruzni hleb

Hleb od kukuruznog brašna dobar je izvor nekoliko hranljivih materija, uključujući fosfor i selen. Takođe se lako pravi i može se uživati na mnogo načina.

Šta je kukuruzno brašno?

Kukuruzno brašno je fini prah koji se dobija mlevenjem osušenih zrna kukuruza. Ovo brašno prirodno ne sadrži gluten, što znači da pečeni proizvodi sa kukuruznim brašnom neće proizvesti efekat koje ima recimo pšenično brašno, ali će svakako biti mekani i punog ukusa.

Kulinarske upotrebe kukuruznog brašna

Evo nekih od najpopularnijih načina da uvrstite kukuruzno brašno u vašu ishranu:

1. Pečenje bez glutena: Kao brašno bez glutena, kukuruzno brašno je popularan izbor za pečene proizvode bez pšenice – od hleba do vafla.

2. Paniranje: U južnim Sjedinjenim Državama, kukuruzno brašno se dugo koristilo za pohovanje i prženje hrane, kao što su škampi jer, dodaje prijatan ukus kukuruza i hrskavost.

3. Kolači: Probajte mešavinu višenamenskog brašna i kukuruznog brašna u svom kolaču, kome ćete dodati i koštunjavo voće za savršen ukus.

Ukoliko imate problema sa varenjem namirnica koje sadrže kukuruz, vaš verni saveznik u borbi protiv nadutosti i grčeva je svakako 100% prirodan preparat Flobian®, koji sadrži 20 milijardi dobrih bakterija Lactobacillus plantarum 299v, koje ispoljavaju svoje korisne efekte vezujući se za povrišnu creva. Samo jedna kapsula / kesica preparata Flobian® dnevno, dovoljna je za uklanjanje nerpijatnog osećaja nadutosti kao i da se eliminišu gasovi u stomaku kod čak 95% pacijenata.

Foto: Promo/Flobian

Autor: P.R.