AKTUELNO

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetu Petku, praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, a gužve ispred crkve Ružice na Kalemegdanu su počele.

Građani svake godine na ovaj veliki praznik dolaze da zapale sveću i pomole se ovoj svetiteljki za zdravlje i mir.

Nepregledan red prostire se ispred crkve Ružica, a ljudi strpljivo čekaju da uđu u crkvu kako bi se poklonili Svetoj Petki čiji se deo mošti nalazi upravo na ovom mestu.

Kao i protekle godine, obzirom da je koronavirus i dalje prisutan, svi vernici trude se da održe distancu kao i to da poštuju aktuelne mere.

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

Njoj se posebno obraćaju žene svih vera i nacija smatrajući je svojom zaštitnicom.

Takođe, redovi su i ispred česme kod ove crkve, za koju se veruje da je izgrađena na izvoru lekovite vode. Za ovu vodicu se veruje da isceljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.

Sveta Petka ili Paraskeva je najznačajnija svetica srpskog porekla. Živela je u Epivatu (Mala Azija) krajem 10. i početkom 11. veka. Po predanju je najveći deo svog života provela u pustinji uz molitvu, post i usamljenost. Ostala je devica celog života.

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

Predanje kaže i da joj je u snu Isus Hrist naredio da se vrati u civilizaciju, dajući joj moć da leči bolesne. Njena čudotvorna moć ostala je po legendi da traje i posle smrti, te su ljudi nastavili da se isceljuju na čudotvornim izvorima koje je ostavila iza sebe.

Veruje se da čudotvorna voda sa izvora kod kapele Svete Petke u crkvi Ružica leči mnoge bolesti, a naročito probleme sa očima. Pravoslavci iz mnogih zemalja zato upravo svakog 27. oktobra dolaze da uzmu vodu sa svog izvora u nadi da će im podariti dobro zdravlje ili izlečenje od trenutnih oboljenja.

Podsećamo, posebno mesto u istoriji Beorada predstavljaju Crkva Ružica i kapela Svete Petke.

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

Večito poštovanje Beograđana prema ovim hramovima govori da je posebna vrsta energije, koja do danas ka nama dopire od predaka - uzidana u ova mesta.

Crkva Ružica je napravljena od zdanja stare, austrijske barutane, sazidane u doba kada su gradom vladali Austrijanci od 1717 - 1739. godine. Kada su konačno Turci otišli iz Beograda 1867. godine, mi smo joj dodali zvonik i načinili je jednom od najneobičnijih crkava na svetu.

Hram koji je nastao iznad čudotvornog izvora Svete Petke posebna je priča. Odvajkada su Srbi nastanjeni u Beogradu verovali u isceljujuću moć ovog izvora. Smene vladara u ovom gradu često su sprečavale naše pretke da priđu ovom mestu, pa ipak, narodna vera u isceljujuće moći vode sa izvora trajala je vekovima.

Foto: E-Stock/Dušan Milenković

Nekoliko starih crteža, koje je uradio Luka Mladenović podsećaju na stari ambijent ovog mesta. Mladenović je svakako bio jedan od najvećih hroničara starog Beograda, a njegove skice, crteži i slike sačuvale su makar deo ambijenta nekadašnjeg grada.

Mladenović je svojevremeno oboleo od tubrekuloze, ali je ozdravio pijući vodu sa izvora Svete Petke i ostao večito zahvalan ovom mestu i svojoj Zaštitnici.

Crkve su bile na udaru austrougarskih projektila u Prvom svetskom ratu, i začudo su "preživele" do dana današnjeg. To su, po mnogima, najvažnija svetilišta našeg naroda u ovom gradu.

"Polijeleji"

Ono što Crkvu Ružicu čini posebnom su polijeleji koji su napravljeni u Vojno-tehničkom zavodu u Kragujevcu 1925. godine. To su "lusteri" koji su sačinjeni od oficirskih sablji, kao i pištoljskih i puščanih metaka koje su koristili naši vojnici, branitelji Beograda 1915. godine.

Autor: