AKTUELNO

Na današnji dan rođen je srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić,

1405 - Tokom invazije koju je predvodio protiv Kine umroje mongolski vladar, emir Samarkanda Timur Lenk, nazvan Tamerlan,osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dela Male Azije,čije se carstvo prostiralo od Moskve do Kineskog zida. Turskogsultana Bajazita I potukao je 1402. u bici kod Angore, cime jeosmanska država za nekoliko decenija usporena tokom osvajanjaJugoistočne Evrope. U bici kod Angore Timur je zarobio StefanaLazarevića (budućeg despota) i jedino je njega i njegove srpskeratnike poštedeo pogubljenja, pošto je njihova hrabrost na njegaostavila veliki utisak.

1455 - Umro je italijanski slikar fra Anđeliko,
dominikanski kaluđer, jedan od najvažnijih predstavnika rane
renesanse. Njegove freske i oltarske slike, oslonjene na tradicije
gotike, pune su naivne lepote. Poslednji je od italijanskih
slikara koji je pod uticajem srodnjovekovne filozofije težio
idealističkom formalizmu, pri čemu ga je posebno privlačilo
istraživanje prostora i perspektive. Njegovi najvažniji radovi
su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i freske u Vatikanu.

1516 - Rođena je engleska kraljica Meri I Tjudor, kćerka
Henrija VIII. Tokom vladavine od 1553. kao supruga španskog kralja
Felipea II pod uticajem rimokatoličke reakcije podredila je Englesku
španskom uticaju i pokušala je da "čvrstom rukom" - zbog čega je
dobila naziv "Krvava Meri" - uništi protestantizam. Englesko
građanstvo, udruženo s "novim plemstvom", posle njene smrti ponovo
je uspostavilo protestantizam (anglikanska crkva koju je zbog sukoba
s Rimom osnovao Henri VIII).

1546 - Umro je nemački verski reformator Martin Luter,
osnivač protestantizma u Nemačkoj, najznačajniji među vođama
evropske crkvene reformacije. Sin rudara, prema očevoj volji počeo
je da studira pravo, ali je ubrzo stupio u monaški red avgustinaca.
Izložio je 1517. zahtev za reformu Crkve u 95 teza, koje je
prikovao na vrata katedrale u Vitenbergu, i pozvao je na raspravu
sve koji se s tim ne slažu. Papa Lav X isključio ga je iz
rimokatoličke crkve, ali se njegovo učenje proširilo Nemačkom i
zahvatilo sve društvene slojeve, pretvorivši se u široki narodni
pokret protiv papske vlasti. Osuđivao je deformacije, licemerje i
korupciju rimske crkve, posebno oštro nastojanje pape Lava X da
prodajom indulgencija, kojima su "iskupljivani" čak i budući
gresi, namakne novac za dovršenje hrama Svetog Petra u Rimu.
Njegovo učenje proširilo se kasnije i na druge zemlje, a Luterovi
spisi i prevod Biblije odlučujuće su uticali na stvaranje
jedinstvenog nemačkog književnog jezika.

1564 - Umro je italijanski vajar, slikar, arhitekta i
pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umetnika renesanse.
U kamenu je klesao savršene proporcije ljudskog tela. U Sikstinskoj
kapeli u Vatikanu oslikao je prizore iz Starog zaveta, uključujući
ogromni "Strašni sud". Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci,
u Rimu je projektovao trg Kampodiljo, dovršio je palatu Farneze i
radio na crkvi Svetog Petra. Pisao je stihove ("Soneti", "Madrigali").
Skulpture: "David", "Mojsije", "Robovi", "Jutro", "Veče", "Dan",
"Noć", "Pijeta".

1745 - Rođen je italijanski fizičar Alesandro Volta, koji
je izučavajući elektricitet pronašao elektrofor, galvanski
element, bateriju galvanskih elemenata (Voltin stub). Po njemu su
mnogi pojmovi u fizici dobili ime - volt (oznaka V), voltamper
(oznaka VA), Voltin luk.

1861 - Prva skupština ujedinjene Italije proglasila je
za kralja Italije Vitorija Emanuela II od Savoje, koji je do tada
vladao Pijemontom (Savojom) i Sardinijom, takođe u svojstvu kralja.

1865 - Severnjačka flota zauzela je u Američkom
građanskom ratu grad Čarlston u Južnoj Karolini, jedno od
najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.

1866 - Rođen je serdar Janko Vukotić. Kao načelnik
štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. Sandžačkom
vojskom, i verovatno je presudno uticao na pobedu u bici kod
Mojkovca. Bio je pristalica ujedinjenja Srba u jednu državu i
protivio se Nikoli Petroviću i njegovoj politici uperenoj protiv
stvaranja zajedničke srpske države.

1877 - Rođen je srpski kompozitor, dirigent i muzički
pedagog Petar Krstić, koji je pretežno komponovao na osnovama
srpske narodne muzike. Završio je Konzervatorijum u Beču, bio
direktor muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" u Beogradu,
kapelnik Narodnog pozorišta, šef muzičkog odeljenja Radio
Beograda, urednik "Muzičkog glasnika". Dela: muzika za komade
"Ajša", "Koštana", "Dorćolska posla", "Kosovska tragedija",
opera "Zulumćar", "Ženidba Janković Stojana" (nedovršena),
orkestarski "Skerco d-mol".

1915 - Umro je srpski političar, diplomata, filolog i
istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije,
osnivač i lider Napredne stranke. Bio je bibliotekar Narodne
biblioteke u Beogradu, profesor gimnazije i Velike škole u
Beogradu, član Državnog saveta. Vodio je odeljenje za propagandu
u Staroj i Južnoj Srbiji (Kosovo i Makedonija) pri Ministrastvu
spoljnih poslova. Bio je poslanik (ambasador) Kraljevine Srbije u
Carigradu, Parizu i Petrogradu, ministar prosvete, unutrašnjih i
spoljnih poslova i dva puta predsednik Ministarskog saveta (vlade).
Bio je šef srpske delegacije koja je zaključila 1912. mir sa
Turskom posle Prvog balkanskog rata. Objavio je više od 400
naučnih radova, najviše iz istoriografije, slovenske filologije,
teorije književnosti, političke i pravne istorije, istorijske
geografije. Radio je na srpskoj bibliografiji, bavio se
leksikografijom, kao i starom srpskom knjigom, pa čak i nekom
vrstom rane geopolitike. U mladosti je pisao pesme i romane i
prevodio, bio je učenik Djure Daničića, a od 1865. do 1868.
uređivao je i izdavao časopis "Vila". Njegovom zaslugom štampani
su "Zakonski spomenici srpskih država srednjeg veka" i "Zakonik
Stefana Dušana cara srpskog" (prvo naučno, kritičko izdanje).
Dela: "Vaskrs države srpske", "Srbi i Turci XIV i XV veka",
"Selo", "Balkanska pitanja", "Istorija srpske književosti",
"Srpska gramatika".

1915 - Nemačka je u Prvom svetskom ratu, koristeći se
najviše podmornicama, otpočela pomorsku blokadu Velike Britanije.

1932 - Rođen je češki filmski režiser Miloš Forman,
majstor atmosfere, autor niza vrhunskih filmskih ostvarenja sa
suptilnom psihološkom tematikom. Njegov "Let iznad kukavičjeg
gnezda", koji je snimio po doseljenju u SAD, dobio je pet Oskara.
Ostali filmovi: "Crni Petar", "Ljubav jedne plavuše", "Gori,
gori moja gospođice", "Svlačenje", "Kosa", "Regtajm", "Amadeus"
(Oskar), "Narod protiv Larija Flinta".

1952 - Grčka i Turska postale su članice NATO.

1956 - Umro je francuski kompozitor Gistav Šarpantje, koji
je 1902. osnovao "Konzervatorijum Mimi Pinson", u nastojanju da
omogući uslove za muzičko obrazovanje pariskog radništva. Dela:
opera "Lujza", orkestarska svita "Impresije iz Italije".

1960 - Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj
i Čile dogovorili su se da osnuju Latinoameričko udruženje
slobodne trgovine.

1965 - Proglašena je nezavisnost afričke države Gambije
u okviru Britanskog komonvelta.

1967 - Umro je američki atomski fizičar Robert
Openhajmer, profesor Univerziteta u Kaliforniji, koji je u Drugom
svetskom ratu imao vodeću ulogu u izradi prve atomske bombe. Na
poziv Ministarstva rata SAD, 1942. napustio je Univerzitet i do
1945. rukovodio je laboratorijom za izradu atomske bombe u Los
Alamosu, a potom nastavio posao "u primeni nuklearne energije u
vojne svrhe", koji mu je poverilo isto ministarstvo. Od 1953. bio
je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad
u atomskim programima, jer se protivio proizvodnji hidrogenske bombe
i zalagao za korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Vlada predsednika Džona Kenedija rehabilitovala ga je 1963. a
Komisija za atomsku energiju SAD dodelila mu je Fermijevu nagradu.

1996 - U eksploziji dva automobila-bombe blizu glavnog
grada Alžira, koje su podmetnuli islamski teroristi, poginulo
je 12 osoba.

2002 - U ponoć između 17. i 18. februara franak je
prestao da bude legalno platežno sredstvo u Francuskoj posle 641
godine. Tako je Francuska, posle Holandije i Irske, postala treća
od 12 zemalja evro zone koja je ukinula svoju valutu i prešla na
evro.

2003 - U podmetnutom požaru u metrou u južnokorejskom
gradu Tegu poginulo je 198 osoba.

2004 - U eksploziji teretnog voza koji je prevozio sumpor,
benzin i đubrivo kod grada Nišapur na severoistoku Irana poginulo
je više od 300 lica, a pet sela je uništeno. Od siline detonacije
popucala su prozorska okna na kućama udaljenim više od 10
kilometara od mesta nesreće.

2006 - Muslimani u Nigeriji ubili su najmanje 15 osoba
tokom napada na hrišćane na severoistoku zemlje, protestujući
zbog objavljivanja karikatura proroka Muhameda u Evropi.
Demonstranti su takođe zapalili 15 hrišćanskiih hramova u
severoistočnom gradu Maiduguriju.

2007 - U Bagdadu je poginulo najmanje 60 osoba, a oko 130
je povređeno u eksploziji tri automobila bombe u delovima Bagdada
u kojima je šiitsko stanovništvo u većini.

2008 - Umro je francuski pisac Alen Rob-Grije, član
Francuske akademije. U literaturu je ušao pedesetih godina 20.
veka, kao teoretičar i jedan od najpoznatijih predstavnika
francuskog "novog romana". Filmsku karijeru je započeo 1961.
kada je napisao scenario, po sopstvenom romanu, za film "Prošle
godine u Marijenbadu", za koji je bio nominovan za Oskara.
Proslavio se kao režiser filma "Lepa zatočenica".

2014 - U žestokim uličnim sukobima u Kijevu, najoštrijim
od početka tromesečnih protesta, usmerenih protiv tadašnjeg
predsednika Viktora Janukoviča, poginulo je 26 osoba a više od 200
je ranjeno.

2016 - Sjedinjene Države pozdravile su usvajanje Zakona,
u Skupštini Srbije, o restituciji imovine žrtvama Holokausta koje
nemaju živih zakonskih naslednika, uz naglasak da je Srbija prva
evropska zemlja koja je donela takav zakon.

2019 - Novak Djoković je četvrti put u karijeri ovojio
nagradu Laureus za najboljeg sportistu na planeti. Uz njega,
priznanje za najuspešnjieg sportistu za 2018. godinu dobila je
i američka gimnastičarka Simon Bajls.

2020 - Preminuo je Veselin Djuretić, srpski istoričar.
Bio je naučni savetnik u Balkanološkom institutu SANU. Dospeo je
u žizu javnosti sredinom osamdesetih 20. veka, pošto se pojavila
njegova dvotomna monografija "Saveznici i jugoslovenska ratna drama".
Bila je to inovacija u istoriografskom tumačenju prilika u okupiranoj
Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata.

#Vremeplov