Današnji dani u evropskim prestonicama odjekuju posebnim istorijskim značajem dok kontinent ponosno obeležava tačno 75 godina od potpisivanja Pariskog ugovora, dokumenta koji je iz korena promenio sudbinu Evrope.
Ovaj jubilej podseća svet na 18. april 1951. godine kada je šest vizionarskih država odlučilo da zajedničku budućnost gradi na saradnji umesto na konfliktima.
Temelj ujedinjenja postavljen pre tri četvrt veka
Ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik zvanično je stupio na snagu 23. jula 1952. godine i predstavlja prvi istinski kamen temeljac evropskih integracija. Kroz ovaj istorijski sporazum nekadašnji suparnici su svoju stratešku proizvodnju stavili pod nadzor zajedničke vlasti i time su efektivno učinili rat ne samo nezamislivim nego i materijalno nemogućim. Iako je ugovor prvobitno bio oročen na pedeset godina i formalno istekao 2002. godine, njegova filozofija solidarnosti postala je trajna osnova na kojoj počiva današnja Unija.
Institucionalna arhitektura koja je izdržala test vremena
Struktura koju je postavio Pariski ugovor pre sedam i po decenija direktno je oblikovala moćne institucije koje danas vode evropsku politiku. Posebni savet ministara bio je preteča današnjeg Saveta Evropske unije u kojem su ministri spoljnih poslova i ekonomije postavljali temelje zajedničkog tržišta. Upravo je u tom periodu uspostavljen dragocen princip rotirajućeg predsedavanja koji je omogućio svakoj državi članici da ravnopravno učestvuje u upravljanju zajednicom.
Pored toga tadašnja Visoka vlast transformisala se u današnju Evropsku komisiju čime je osiguran kontinuitet u harmonizaciji ekonomskih i društvenih politika. Iako Evropski savet kakav poznajemo danas nije postojao u početnim godinama on se prirodno razvio iz potrebe za redovnim susretima šefova država i vlada što je formalizovano tokom sedamdesetih godina prošlog veka.
Nakon punih 75 godina od Pariskog ugovora Evropska unija stoji kao najuspešniji i najmoćniji integracioni projekat u istoriji modernog sveta. Ona danas predstavlja nezaobilazan globalni faktor koji svojom ekonomskom snagom i jedinstvenim tržištem postavlja standarde za čitavu planetu. Uticaj Unije u 2026. godini prevazilazi puke trgovinske odnose jer ona danas suvereno predvodi svet u oblastima zelene energije, digitalne transformacije i zaštite ljudskih prava.
Moć Unije danas se ogleda u njenoj sposobnosti da ujedini različite narode oko zajedničkih vrednosti dok istovremeno garantuje stabilnost i prosperitet koji su bili nezamislivi u godinama pre potpisivanja ugovora u Parizu. Evropa je od saveza za ugalj i čelik izrasla u geopolitičkog giganta koji svojim jedinstvom osigurava da glas njenih građana ostane najsnažniji na svetskoj sceni. Ovaj jubilej potvrđuje da je vizija iz 1951. godine bila ispravna i da je ujedinjena Evropa danas snažnija i uticajnija nego ikada pre u svojoj istoriji.