Papa Franja, koji je preminuo danas, borio se u poslednjim danima svog života sa obostranom upalom pluća, a najčešće ova bolest napada starije od 65 godina.
Papa Franja je 14. februara primljen u bolnicu Đemeli u Rimu zbog respiratorne infekcije. Njegovo stanje doktori su tada ocenili kao "složeno", a upala pluća zahvatila je oba plućna krila, što znači da je infekcija bila ozbiljnija. Uz to, imamo je problem u radu bubrega, što je sve dovelo do smrti rimokatoličkog poglavara, danas, na Svetli ponedeljak.
Šta je upala obostrana upala pluća?
Obostrana upala pluća je stanje u kojem su oba plućna krila zahvaćena infekcijom, što može uzrokovati ozbiljne respiratorne probleme.
Ovu bolest mogu izazvati bakterije, virusi ili gljivice, a mikroorganizmi se prenose kapljičnim putem ili kontaktom sa kontaminiranim površinama. Iako naziv "obostrana" sugeriše ozbiljnost infekcije, istraživanja pokazuju da to nužno ne znači veći rizik, ali svakako zahteva pažljivije lečenje.
Upala pluća izaziva upalu plućnih kesica (alveola), zbog čega te kesice mogu da se ispune tečnošću, što otežava disanje. Simptomi uključuju otežano disanje, povišenu temperaturu, bolove u telu, iskašljavanje sluzi ili gnoja, pa čak i zbunjenost. Upalu pluća može izazvati razmnožavanje širokog spektra mikroorganizama, uključujući bakterije, viruse i gljivice.
Osobe koje su starije od 65 godina, deca mlađa od dve godine, kao i ljudi sa oslabljenim imunitetom ili prethodnim plućnim oboljenjima, posebno su podložni ozbiljnijim oblicima upale pluća.
U slučaju pape Franje, osim starosti, drugi faktori rizika uključuju njegovu istoriju respiratornih bolesti, jer je u mladosti bolovao od pleuritisa, zapaljenja plućne maramice, zbog čega je deo pluća morao biti uklonjen. Ovi problemi činili su ga podložnijim infekcijama sa kojima se borivo, trudeći se da služi Bogu i vernicima.
Lečenje upale pluća zavisi od uzročnika.
Ako je infekcija bakterijska, lečenje obuhvata upotrebu antibiotika. Ako je uzrok virusne prirode, lečenje je složenije, jer antivirusni lekovi nisu uvek delotvorni. Pacijenti sa ozbiljnijom upalom pluća često bivaju hospitalizovani, gde dobijaju infuziju, terapiju kiseonikom i fizioterapiju kako bi se olakšalo uklanjanje tečnosti iz pluća. Papa Franja, prema saopštenju Vatikana, primao je antibiotike i kortikosteroide, koji se koriste za ublažavanje upale, jer je njegova infekcija bila izazvana kombinacijom različitih patogena.
Dok se papa Franja oporavljao, njegovo stanje je sve vreme zahtevalo pažljivu medicinsku pažnju, a Vatikan je redovno obaveštavao javnost o njegovom stanju.
Autor: Snežana Milovanov