Kako se navodi, ukidanje taksi na proizvode iz BiH i centralne Srbije, čiju mogućnost je najavio kosovski premijer, Aljbin Kurti, pozitivno bi uticao na spoljnopolitički deficit BiH, odnosno na povećanje izvoza bh. proizvoda.

Teško je, međutim, očekivati da će se izvoz smanjen za 132 miliona KM moći brzo nadoknaditi ukoliko se ukinu takse. Stručnjaci smatraju da će trebati duplo više vremena nego što je bilo potrebno da se to tržište izgubi.

Vjekoslav Vuković iz Spoljnopolitičke komore BiH kažu da bi, ukoliko ta mera bude stavljena van snage, bh. privrednici repromaterijale mogli izvoziti na Kosovo zaključno s 15. martom, a od 1. aprila i sve druge robe.

"Pojedine industrije su u BiH prilagodile svoje proizvodne linije i zaposlile radnike samo za potrebe izvoza na Kosovo. Ti ljudi su pretrpeli enormne gubitke. Čak ne izvozne gubitke, nego i iz svojih unutrašnjih resursa", rekao je Vuković.

On se, kaže, nada da će doći do oporavka izvoznog dila tržišta što pre.

"To ne zavisi od spoljnopolitičke razmeni, nego o komercijalnoj i marketinškoj delatnosti na Kosovu. Morate se vratiti u utrku ponovo, vaše pozicije u prodaji su izgubljene, vašu robu je zamenio neko drugi", istakao je Vuković.

Blizu sedam-osam posto bh. privrednika je nakon uvođenja stopostotnih taksi na Kosovu nastavilo izvoziti robu samo kako bi zadržali pozicije, bez obzira na to što su plaćali silne penale koji im se neće nikad vratiti.

"Poizvodi drugih zemalja su već popunili prostor. Neko drugi je već tu. Sad imate borbu sa zemljom da izađete na tržište, borbu sa konkurencijom koju niste imali... Sad je to kompletan lanac drugačije bitke", istakao je Vuković.

BiH je na Kosovo izvozila najviše meso i mleko, agroindustrijske proizvode, metalne proizvode, drvnu građu, papirnu galanteriju i nešto tekstila...

"Kosovu kao neproizvodnoj zemlji treba sve i sve uvoze", kazao je Vuković.

Upozorava kako su privrednici u BiH sada mnogo oprezniji budući moraju ponovo prilagoditi linije, proizvoditi, izvoziti na Kosovo...

"Postavlja se pitanje šta će biti za šest meseci. Ne možemo ekonomiju promatrati u duhu proizvoljne volje pojedinca. Očito je da je neki pojedinac pokazao da može uništavati tržišta nekih zemalja", istakao je on.

Bivša kosovska vlada je uvođenjem stopostotnih taksi na robu iz Bosne i Hercegovine i centralne Srbije, uz ostalo, ukazala na manjkavosti sporazuma CEFTA (Central European Free Trade Agreement).

Vuković kaže da je više puta upozoravana Evropska komisija i zemlje članice Evropske unije.

"Niko nije mogao reagovati prema Kosovu sa zahtevom za bilo koju sankciju. Ne postoji sankcija u CEFTA-i, već postoji neki papir upozorenja, obaveštenje o upozerenju", istakao je Vuković.

Ministar spoljne trgoviine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji predsedava CEFTA-om, zauzeo se za određene korake kojima bi se uvele sankcije za kršenje sporazuma.

Vuković se zbog toga nada da će BiH u budućnosti izbeći dešavanja da neko, u okviru CEFTA-e, krši sporazum.

"Odluka o uvođenju stoprocentnih taksi nije bila ekonomska, nego čisto politička. Ciljana je protiv druge države. BiH je bila kolateralna šteta. BiH je od 2014. do 2018. izvezla 800 miliona KM na Kosovo, a uvezla svega 60 miliona", zaključio je Vuković.