Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski oglasila se povodom odluke crnogorskih vlasti da srpski jezik ponovo ostave izvan Ustavom definisanog statusa službenog jezika.
Pitanje demokratske volje
Ministarka je istakla nelogičnost trenutne situacije, pitajući se kako jezik kojim je govorio i pisao Njegoš ne može biti službeni u Crnoj Gori. Podsetila je na rezultate poslednjeg popisa stanovništva, prema kojima se čak 43,18 odsto građana (269.307 lica) izjasnilo da govori srpskim jezikom.
„Ako je demokratija zasnovana na poštovanju volje građana, onda je prirodno postaviti pitanje: zašto se ta volja ne odražava i u ustavnom položaju srpskog jezika? Niko ne traži da se bilo koji drugi jezik ukine ili potisne. Traži se da jezik kojim govori najveći broj građana dobije status koji odgovara stvarnosti i principu ravnopravnosti“, poručila je Stamenkovski.
Poređenje sa regionom
Ministarka je povukla paralelu sa Severnom Makedonijom, gde je albanski jezik, kojim govori 25 odsto stanovništva, u potpunosti izjednačen sa statusom makedonskog jezika. U Crnoj Gori, naglašava ona, ne postoji sličan mehanizam koji bi obezbedio institucionalnu zaštitu prava građana koji govore srpskim jezikom, uprkos tome što su najbrojnija jezička zajednica.
Pitanje ravnopravnosti
Stamenkovski je zaključila da ovo nije samo pitanje jezika, već pitanje poštovanja demokratske volje, jednakosti pred Ustavom i prava da niko ne bude građanin drugog reda.
„Ako se Crna Gora temelji na demokratiji i vladavini prava, onda je vreme da u svom Ustavu prizna ono što su građani jasno rekli na popisu – da srpski jezik zaslužuje status službenog jezika“, zaključila je ministarka.
Autor: D.S.
