AKTUELNO

Postoje bolesti i zdravstvena stanja zbog kojih bi bilo preporučljivo ograničiti ili izbegavati paradajz, kao i proizvode na bazi ovog povrća.

Paradajz je, osim po svojoj živopisnoj boji, poznat i po ukusu i brojnim zdravstvenim prednostima budući da je bogat esencijalnim hranljivim materijama. Paradajz je izvor beta-karotena, likopena i vitamina C, a svi oni su antioksidansi koji štite od oštećenja ćelija. Istraživanja su pokazala da hranljive materije u paradajzu mogu da smanje rizik od srčanih oboljenja, neurodegenerativnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Paradajz bi trebalo izgbegavati ili ga umereno jesti u slučaju nekoliko bolesti i stanja

Međutim, postoje određena zdravstvena stanja zbog kojih će pojedinci morati da budu oprezni kada jedu paradajz. Naime, postoje bolesti ili zdravstvena stanja zbog kojih bi bilo preporučljivo ograničiti ili izbegavati paradajz, kao i proizvode na bazi ovog povrća. Znači, paradajz bi morao da se izbegava ili jede u umerenim količinama.

Refluks kiseline i GERB

Refluks kiseline i gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) su stanja koja se karakterišu povratnim protokom želudačne kiseline u jednjak. Dr Edwina Raj, dijetetičar u Aster CMI Hospital navodi da je paradajz prirodno kiseo, a neki ljudi sa refluksom kiseline ili GERB-om mogu da osete nelagodnost ili pogoršanje simptoma nakon konzumiranja paradajza.

Visoka kiselost paradajza može potencijalno da izazove gorušicu ili pogorša postojeće simptome refluksa. Ako imate ova stanja, preporučuje se umereno konzumiranje paradajza, a najbolje bi bilo da se konsultujete sa zdravstvenim radnikom za personalizovane smernice o ishrani.

Sindrom iritabilnog creva (IBS)

Osobe sa sindromom iritabilnog creva (IBS) često imaju povećanu osetljivost na određenu hranu, uključujući i onu koja sadrži mnogo vlakana ili sadrži specifične šećere, kao što je fruktoza. Prema World Journal of Gastroenterology, paradajz, posebno kada se konzumira u velikim količinama, može da bude potencijalni okidač za probavne smetnje kod nekih osoba sa sindromom iritabilnog creva. Preporučljivo je da ljudi sa ovim sindromom prate svoje simptome i, ako je potrebno, ograniče unos paradajza kako bi sprečili potencijalne nelagodnosti.

Netolerancija na histamin

Intolerancija na histamin (biogeni amin koji je pokretač akutnih alergijskih reakcija) je stanje koje karakteriše nesposobnost tela da pravilno razgradi i metaboliše histamin. Paradajz se smatra hranom sa umerenom do visokom količinom histamina, a osobe sa netolerancijom na histamin mogu da imaju simptome kao što su glavobolja, osip na koži, zapušenost nosa ili gastrointestinalni poremećaji nakon konzumiranja paradajza. Ako sumnjate na netoleranciju histamina, preporučuje se da se konsultujete sa zdravstvenim radnikom radi odgovarajućeg režima ishrane.

Kamen u bubregu

Na određene vrste kamena u bubregu, kao što su kamenci kalcijum oksalata, mogu da utiču faktori ishrane. Prema časopisu Biology, paradajz sadrži oksalate, prirodne supstance koje mogu da doprinesu stvaranju kamena u bubregu kod osetljivih osoba. Ako ste već imali kamen u bubregu ili ste izloženi riziku od njihovog razvoja, korisno bi bilo da umereno konzumirate paradajz i održavate odgovarajuću hidrataciju.

Alergije ili preosetljivost

Iako je to relativno retko, neke osobe mogu da razviju alergije ili preosetljivost na paradajz. Simptomi alergije na paradajz mogu da variraju od blagih do teških i mogu da uključivati osip na koži, svrab, koprivnjaču, otok ili gastrointestinalne smetnje. Ako sumnjate na alergiju na paradajz ili preosetljivost, ključno je da potražite savet lekara i, ako je potrebno, podvrgnete se odgovarajućim testovima kako biste utvrdili uzrok simptoma.

Autor: Dubravka Bošković