1711 - Rođen je Ruđer Bošković, matematičar, fizičar, astronom, filozof, pesnik, univerzitetski profesor. Osnivač je Brerske astronomske opservatorije, pored Milana, i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan je od najvećih umova u istoriji nauke uopšte. Bio je srpskog porekla - njegov otac Nikola, trgovac, pisao je o svom poreklu i o srpskim manastirima Raške oblasti. U 15. godini otišao je iz rodnog Dubrovnika u Rim, gde je završio isusovački kolegijum. Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije ispljoštenosti Zemlje na osnovu merenja meridijana, rešio je problem okaca u saću. Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Dela: "Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium", "Opera partientia ad opticam et astronomiam", "Elementorum universae matheseos", "O morskoj plimi", "O zakonu sila u prirodi", "O svetlu", "Teorija konusnih preseka", "Elementi matematike".

1781 - Španci su u Kusku pogubili peruanskog pobunjeničkog lidera Tupak Amarua II, koji je preuzeo ime jednog vladara Inka i 1780. podigao pobunu Indijanaca protiv španskih osvajača.

1799 - Umro je francuski pisac Pjer Ogisten Karon de Bomarše, vesnik Francuske revolucije. Smelo je kritikovao podmitljivost sudija, pokvarenost društva i korupciju. Dela: komedije "Seviljski berberin", "Figarova ženidba" - koje su inspirisale Djoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere.

1800 - Umro je ruski generalisimus Aleksandar Vasiljevič Suvorov, jedan od najistaknutijih vojskovođa 18. veka, pod čijom su komandom ruske trupe izvojevale čak 57 pobeda. U Rusko-turskom ratu od 1787. do 1791. odneo je više blistavih pobeda nad Turcima. Predvodio je ruske trupe protiv Francuza u vreme pohoda generala Bonaparte u severnoj Italiji. Na povratku u Rusiju njegova vojska prešla je preko Alpa i vrha Sveti Gothard, što je zaprepastilo vojne krugove u Evropi. Radio je na poboljšanju obrazovanja ruske vojske, a uz vojne nauke proučavao je matematiku, geografiju i istoriju. U Sovjetskom savezu je 1942. uveden "Orden Suvorova" za visoke vojničke vrline.

1803 - Velika Britanija je objavila rat Francuskoj zato što je Napoleon Bonaparta nastavio vojnu kampanju u Italiji i Švajcarskoj.

1804 - Napoleon Bonaparta proglasio se za cara Francuske, na opšte zaprepašćenje prorevolucionarnih krugova u Evropi, a u decembru 1804. krunisan je kao Napoleon I.

1836 - Rođen je austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobedom u meču nad Johanesom Cukertortom rezultatom 10:5, uz pet remija. Zvanje prvaka sveta odbranio je 1889. i 1892. u mečevima s Mihailom Čigorinom, a izgubio ga je 1894. porazom u meču s Emanuelom Laskerom rezultatom 10:5, uz četiri remija. Objavio je 1889. "Udžbenik modernog šaha", koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

1868 - Islam je u Kneževini Srbiji, rešenjem knjaza Mihaila Obrenovića i Državnog saveta, postao zakonom priznata veroispovest, s punim pravom i slobodom veroispovedanja. Država se tada obavezala da će snositi troškove za izdržavanje islamskih verskih zvaničnika.

1868 - Rođen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, koji je vladao od 1894. do abdikacije 1917. Sa suprugom, petoro dece i poslugom ubijen je u julu 1918. u Jekaterinburgu (u sovjetsko vreme Sverdlovsk), posle čega su svi iskasapljeni i bačeni u neobeleženu grobnicu.

1872 - Rođen je engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, rodonačelnik analitičke filozofije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. Posvetio se i borbi za mir, žestoko se protivio intervenciji SAD u Vijetnamu i nuklearnom naoružanju i osnovao je međunarodnu porotu nazvanu "Raselov sud".Dela: "Principi matematike" (s Alfredom Nortom Vajthedom), "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Istorija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog sveta", "Ljudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće", "Ljudsko društvo u etici i politici", "Zašto nisam hrišćanin".

1883 - Rođen je nemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919. u Vajmaru osnovao arhitektonsku školu "Bauhaus", koja je odlučujuće uticala na arhitekturu 20. veka širom sveta. Školovanje u "Bauhausu" temeljilo se na njegovoj ideji o sjedinjavanju umetnosti i zanatstva i uspostavljanju harmoničnog jedinstva svih umetnosti pod okriljem arhitekture. Školu je 1925. premestio u Desau, u zgradu rađenu prema njegovom projektu, potom u Berlin, ali su je nacisti raspustili po dolasku na vlast 1933. pošto su njegov umetnički koncept smatrali dekadentnim. Emigrirao je 1937. u SAD i u Čikagu je osnovao školu "Novi Bauhaus", zasnovanu na istim principima, a 1938. postao je profesor Harvardskog univerziteta. Projektovao je više zgrada u SAD i napisao teorijsko delo "Sinteza u arhitekturi".

1897 - Rođen je američki filmski režiser italijanskog porekla Frenk Kapra, trostruki dobitnik Oskara, autor komedija sa satiričnom notom. Filmovi: "Dogodilo se jedne noći" (Oskar), "Gospodin Dids ide u grad" (Oskar), "Izgubljeni horizonti", "Upoznajte Džona Dua", "Arsenik i stare čipke", "Ne možete to poneti sa sobom" (Oskar).

1899 - U Hagu je održana prva međunarodna konferencija za obustavljanje trke u naoružanju i sprečavanje ratova.

1911 - Umro je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Državne opere u Beču, koji je pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera stvarao komozicije izrazitog dramskog naboja i snažnih emocija. Dela: 10 simfonija, ciklusi solo pesama za glas i orkestar "Pesma o zemlji", "Pesme mladića-putnika", "Dečakov čudotvorni rog", "Pesme o mrtvoj deci".

1919 - Rođena je engleska balerina Margaret Hukam, poznata kao Margot Fontejn, jedna od najvećih u 20. veku, koja je svakom liku davala posebnu dramsku snagu. Sa izvanrednim uspehom širom sveta igrala je niz uloga u klasičnim baletima poput "Žizele", "Labudovog jezera", "Začarane lepotice".

1920 - Rođen je poljski rimokatolički sveštenik Karol Vojtila, koji je pod imenom Jovan Pavle II 1978. postao prvi neitalijanski papa posle 455 godina. Bio je izrazito reakcionaran. Tokom njegovog pontifikata do aprila 2005. dogodile su se dramatične promene u istočnoj Evropi posle pada Berlinskog zida, kojima je on doprineo.

1933 - Rođen je Berni Boston, američki fotoreporter, poznat u prvom redu po fotografiji "Flower power" koja simbolizuje suprotstavljanje ratu u Vijetnamu. Radio je za "Los Anjeles tajms", "Vašington star" i "Dejton dejli njuz". Dugo se nalazio na čelu Udruženja fotoreportera Bele kuće. Na njegovoj čuvenoj fotografiji, koja mu je donela svetsku slavu, snimljenoj 21. oktobra 1967. godine tokom mirovnih demonstracija u Vašingtonu, dok je besneo rat u Vijetnamu, vidi se mladi demonstrant kako u puščane cevi ubacuje cveće.

1941 - Poglavnik ustaške Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić potpisao je u Drugom svetskom ratu sa italijanskim fašističkim vođom Benitom Musolinijem ugovor kojim je Italiji predao veći deo Dalmacije, gotovo sva ostrva (osim Bračca, Hvara i Paga) kao i veći deo Gorskog Kotara. Sporazum je predviđao italijanskog princa za hrvatskog kralja, ali je ovaj odbio da "nogom stupi u tu varvarsku zemlju".

1944 - Savezničke jedinice su u Drugom svetskom ratu isterale nemačke trupe iz italijanskog manastira Monte Kasino. Manastir je potpuno razoren - srednjovekovni verski objekat je tretiran kao legitimni vojni cilj. Monte Kasino je vekovima bio centar znamenitog Benediktinskog reda, tako je prilikom bombardovanja manastira nepovratno stradalo i ogromno kulturno blago, prebogata biblioteka, arhiva, riznica, neprocenjive vrednosti.

1974 - Indija je izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu, postavši šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

1980 - Stotine hiljada ljudi preuzelo je kontrolu nad južnokorejskim gradom Kvangdžu, posle nereda u kojem su jedinice vojne hunte ubile najmanje 200 prodemokratskih demonstranata.

1980 - Erupcijom vulkana u državi Vašington na zapadu SAD stvoren je oblak pepela dug 4.000 i širok 1.600 kilometara.

1981 - Umro je američki pisac jermenskog porekla Vilijam Sarojan, koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovedanja najviše pisao o životu američkih "malih ljudi", često jermenskih i drugih doseljenika. Verovao je da su hrabrost i humor najdelotvornija sredstva za savladavanje životnih nedaća. Rođen je u Kurdistanu 1908, detinjstvo je proveo u sirotištu, a po emigriranju u SAD stekao je reputaciju najvećeg humaniste američke literature. Dela: zbirke priča "Zovem se Aram", "Pet zrelih krušaka", "Smeli mladić na letećem trapezu", "Mama, ja te volim", "Tata, ti si lud", "Jedan dan u popodnevu sveta", romani "Ljudska komedija", "Doživljaji Veslija Džeksona", "Predmet smeha", drame "Vreme vašeg života" (Pulicerova nagrada 1939.),"Moje srce je u gori".

1990 - U Beču su zapadnonemački kancelar Helmut Kol i istočnonemački premijer Lotar de Mezijer potpisali sporazum o monetarnoj uniji, što je bio prvi korak ka ujedinjenju Nemačke.

1995 - Umro je ruski baletski igrač Aleksandar Borisovič Godunov, koji je posle emigriranja iz Sovjetskog Saveza 1979. stekao svetsku slavu.

1999 - Nemačka je suspendovala letove bespilotnih aviona u agresiji NATO na Srbiju (SRJ) dan pošto je oborena i četvrta njena letelica za izviđanje.

2014 - Preminuo je Dobrica Ćosić, srpski književnik, član SANU, prvi predsednik Savezne republike Jugoslavije. Tokom Drugog svetskog rata bio je politički komesar Resavskog partizanskog odreda, a u NOB-u je učestvovao od 1941. Prvi roman, s temom iz Drugog svetskog rata "Daleko je sunce" objavio je 1951. a roman "Deobe" 1961. Njegovi "Koreni", objavljeni 1954. smatraju se jednim od prvih modernih srpskih romana. Višetomno delo "Vreme smrti" publikovao je od 1972. do 1975. Čitava njegova javna, književna i publicistička delatnost bila je posvećena egzistencijalnim problemima srpskog naroda. Još šezdesetih ukazivao je na egzodus Srba sa Kosova i Metohije zbog čega je godinama bio politički anatemisan i isključen iz javnog zivota, a potom je decenijama bio neka vrsta političkog disidenta. Ostala dela:"Vreme zla" ("Vernik","Grešnik", "Otpadnik"), "Bajka", "Vreme vlasti", "Pišcevi zapisi", "Srpsko pitanje", "Pisci moga veka", "Kosovo", "Prijatelji", "Vreme zmija", "U tuđem veku".

2017 - Prilikom napada na vojnu bazu Brak el Šati, na zapadu Libije, ubijena je 141 osoba, od čega 103 vojna lica. Vazdušni napad izvršili su pobunjenici, protivnici libijskog feldmaršala Kalife Haftara, čije su se trupe nalazile u bazi.