63. p.n.e. - Rođen je rimski državnik i vojskovođaOktavijan Avgust, prvi rimski car, adoptirani sin Gaja Julija Cezara.Godinu dana posle ubistva Cezara 44. pre nove ere, kao komandantsenatske vojske kod Mutine potukao je Marka Antonija, ali je ubrzos njim i Markom Emilijem Lepidom sklopio trijumvirat. Posle drugepobede nad Antonijem kod Akcijuma 31. pre nove ere, koja mu jeomogućila osvajanje Egipta, pod imenom Avgust preuzeo je svu vlasti ukinuo republiku. Zaveo je novi oblik vladavine poznat uistoriografiji kao principat. Ulepšao je Rim nizom građevina,pomagao stvaralaštvo i umetnost. "Avgustov" ili "Zlatni vek"smatra se najsjajnijim periodom rimske istorije.

1592 - Umro je francuski pisac i filozof Mišel Ejkvem de
Montenj, obnovitelj intelektualnog skepticizma i vesnik slobodnije
društvene misli u 17. i 18. veku. Smatrao je da je ljudski razum
nemoćan u traženju istine i pravde, ali da je svaki čovek dužan
da nađe izvesne norme u privatnom i javnom životu kako bi živeo
razumno, svestan svojih opšteljudskih odgovornosti. Dela: "Eseji",
"Dnevnik putovanja".

1687 - Vojvoda Stojan Janković, vođa uskoka u Ravnim
Kotarima u severnoj Dalmaciji, poginuo je u napadu na Turke
u Duvnu. U borbi s Turcima 1666. zarobljen je i odveden u Carigrad,
odakle je posle 14 meseci pobegao, što je opevano u srpskoj
narodnoj pesmi "Ropstvo Janković Stojana", a 1686. oteo je Sinj od
Turaka. Za podvige u borbama protiv Turaka, mletačke vlasti su ga
odlikovale titulom "kavalijera" i dale mu veliko imanje u Kotarima.

1719 - Lihtenštajn je postao suverena kneževina u okviru
Svetog rimskog carstva (Nemačka).

1791 - Umro je Emanuilo Janković, srpski pisac, prevodilac,
prirodnjak, knjižar i štampar. Gimnaziju je završio u rodnom Novom
Sadu a medicinu je studirao u Haleu. U Pragu je izučio knjižarski
i štamparski zanat. U Lajpcigu je 1790. kupio štampariju i doneo
je u Novi Sad kako bi štampao srpske knjige, ali mu vlasti to nisu
dozvolile pa je štampao knjige na nemačkom, latinskom, mađarskom.
U Novom Sadu je držao knjižaru gde je uz knjige nudio i muzikalije,
bakroreze. Prevodio je i prerađivao strane pozorišne komade,
preveo je komediju K.Goldonija "Tergovci", F.K. Štarka "Zao otac
i nevaljao sin", posrbio" je i komad J.J. Engela "Blagorodni sin".
Preveo je i "Opisanije života i heroičeskih del feldmaršala od
Laudon" nepoznatog autora. Bio je član Prirodnjačkog društva
u Haleu i autor je dela: "Fizičesko sočinjenije".

1817 - Španija i Velika Britanija potpisale su sporazum o
zabrani trgovine robljem.

1819 - Rođen je francuski fizičar Arman Ipolit Luj Fizo,
koji je s Leonom Fukoom izračunao brzinu svetlosti. Dokazao je da
se svetlost sporije kreće u vodi, pronašao metod za merenje
širenja čvrstih tela na toploti i optičkim eksperimentima
prikazao uvlačenje etra u tela pri kretanju.

1846 - Nemački astronom Johan Gotfrid Gale otkrio je
planetu Neptun.

1858 - Osnovana je Zemunska gimnazija. Najstarija gimnazija
koja radi u kontinuitetu u današnjoj Srbiji osnovana je u Sremskim
Karlovcima (1792) a druga u Novom Sadu (1810). Treća po starosti
je Zemunska. Prve godine rada imala je samo 21 učenika. Od 1872.
Zemunska gimnazija ima sva četiri razreda. Od 1925. otvorena je i
za žensku decu. Današnja zgrada gimnazije sagrađena je 1879. u
neorenesansnom stilu, a izgradio ju je Nikola Kolar, kasnije dorade
su u stilu pozne secesije.

1866 - Srpski knez Mihailo Obrenović i knez Nikola I
Petrović zaključili su ugovor o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji
kao i savez protiv Turske.

1870 - Umro je francuski pisac Prosper Merime, koji se
odlikovao uglađenim i sažetim stilom. Njegove novele "Karmen"
i "Kolomba" inspirisale su francuskog kompozitora Žorža Bizea da
napiše opere. Pisao je s oduševljenjem o ruskim piscima Aleksandru
Puškinu, Nikolaju Gogolju i Ivanu Turgenjevu. Ostala dela:
istorijski roman "Hronika vremana Šarla IX", novele "Mateo
Falkone", "Zauzimanje utvrđenja", "Tamango", "Etrurska vaza",
"Lokis", pozorišne scene "Seljačka buna".

1916 - Rođen je italijanski političar i univerzitetski
profesor Aldo Moro, predsednik vlade Italije od 1963. do 1968.
i od 1974. do 1976. Bio je i ministar pravosuđa, ministar prosvete,
politički sekretar Hrišćansko-demokratske stranke i više puta
šef diplomatije. U martu 1978. otela ga je i u maju ubila
teroristička grupa "Crvene brigade".

1930 - Rođen je američki muzičar afroameričkog porekla
Rej Čarls, "otac soula", koji je uspeo da savlada i siromaštvo i
nedostatak vida i zavisnost od heroina i postane jedan od
najpopularnijih i najplodnijih muzičara 20. veka. Tokom 58 godina
izdao je 250 albuma i održao oko 10.000 koncerata. Međunarodnu
slavu stekao je 1954. pesmom "Našao sam ženu", a nezaboravna pesma
"Džordžija u mojim mislima" svrstala ga je 1960. godine među
svetske zvezde, što je sledeće godine potvrdio hitovima "Zbriši
drumom Džek" i "Ne mogu da prestanem da te volim".

1932 - Nedžd, Hedžas i Asir koje je pod svojom vlašću
ujedinila dinastija Saudita, postale su (uz još neke manje
teritorije) sastavni deo novoformirane države Saudijska Arabija.
Porodica Saud vladala je Rijadom u Nedžadu od polovine 18. veka,
s pekidima. Posle Prvog svetskog rata pripojili su Hedžas u kom
se nalaze najveće svetinje islama - Meka i Medina, da bi početkom
tridesetih oformili novu državu najveću na Arabijskom poluostrvu.

1939 - Umro je austrijski lekar jevrejskog porekla
Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize, lekar za nervne bolesti i
profesor nervne patologije na Univerzitetu u Beču. Pred nacistima
je 1938. emigrirao u London, gde je umro 1939. Posebno je isticao
značaj nesvesnog (podsvesnog) kao i seksualnosti na psihički
život ljudi. Njegove psihoanalitičke studije bitno su uticale
na najrazličitije sfere humanističkih nauka i umetničkog
stvaralaštva. Zanimljivo je da je kao austrijski patriota 1914.
bio oduševljen pohodom Austro-Ugarske protiv, kako se izrazio,
"drskih Srba". Veoma plodan autor. Dela: "Psihopatologija
svakodnevnog života", "Tumačenje snova", "Tri raspave o seksualnoj
teoriji", "Dosetka i njen odnos prema nesvesnom", "Prilog istoriji
psihoanalitičkog pokreta", "Uvod u psihoanalizu","Totem i tabu",
"O snu", "Psihologija masa i analiza ega", "Ja i ono",
"Mikelanđelov Mojsije", "Dostojevski i oceubistvo", "Nelagodnost
u kulturi", "Nova predavanja za uvođenje u psihoanalizu", "Studije
o histeriji", "Autobiografija".

1957 - Grčka je odbacila zahtev Bukurešta da se Rumunija
priključi Balkanskom savezu, koji su ugovorima 1953. u Ankari i
1954. na Bledu zaključile Jugoslavija, Grčka i Turska.

1973 - Umro je čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda,
najveći liričar Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za
književnost 1971. Dela: pesničke zbirke "Praznična pesma",
"Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma", "Pokušaj
beskonačnog čoveka", "Boravak na Zemlji", "Španija u srcu",
"Treći boravak 1935-1945", "Opšta pesma", "Grožđe i vetar",
"Elementarne ode".

1973 - Na vanrednim izborima treći put je za predsednika
Argentine izabran Huan Peron, a za potpredsednika njegova supruga
Izabela.

1982 - Novi lider libanskih hrišćana Amin Džemajel
izabran je za predsednika Libana, devet dana pošto su islamski
teroristi ubili šefa države, njegovog brata Bešira.

1988 - Umro je Tibor Sekelj, geograf, istraživač i
putopisac, literata. Učestvovao je u istraživačkim ekspedicijama
širom sveta, napisavši pritom mnoštvo putopisa, ali i jedan
udžbenik za esperanto. Dela: putopisi "Oluja nad Akonkagvom",
"Osvojenje vrhova", "Kroz zemlju Indijanaca", "Putovanje izvan
vremena", "Nepal otvara vrata", "Gde civilizacija prestaje",
"Karavana prijateljstva", roman "Nađena sreća", knjiga za decu
"Kumenana" (prevedena na 16 jezika).

1991 - Jermenija je proglasila nezavisnost od Sovjetskog
Saveza.

1996 - Grčki socijalistički predsednik vlade Kostas
Simitis, koji je na položaj došao u januaru 1996. umesto teško
obolelog Andreasa Papandreua, pobedio je na izborima konzervativnog
suparnika i dobio četvorogodišnji mandat.

1997 - Na mirovnim pregovorima u Severnoj Irskoj,
protestantski unionisti su prvi put posle 75 godina razgovarali
licem u lice s vođama "Šin Fejna", političkog krila irske
rimokatoličke terorističke organizacije Irska republikanska
armija.

1999 - Vlada SRJ zatražila je od Saveta bezbednosti UN
da poništi preobražaj terorističke "Oslobodilačke vojske Kosova"
u Kosovski zaštitni korpus, pošto su teroristi time praktično
legalizovani.

1999 - Ruski vojni avioni bombardovali su aerodrom u
Groznom, na početku kampanje iskorenjivanja islamskih terorista
u Čečeniji.

2001 - U Poljskoj su izbore dobili reformisani komunisti.

2006 - Umro je britanski kompozitor Malkolm Arnold, tvorac
muzike za film "Most na reci Kvaj". Komponovao je muziku za 132
filma, uključujući i pesme "Whistle Down the Wind" i "Hobson's
Choice" za čuvenu ratnu sagu u kojoj glavne uloge igraju Vilijam
Holden i Alek Ginis. Za muziku u ovom filmu dobio je Oskara 1958.
Komponovao je i sedam baleta, devet simfonija i dve opere.
Za zasluge na polju muzičke umetnosti britanska kruna ga je
1993. nagradila titulom plemića.

2008 - Umrla je Sonja Savić, srpska glumica koja
je obeležila srpsku i kinematografiju bivše Jugoslavije
beskompromisnim pojavom i životnim stilom. Debitovala je u
"Leptirovom oblaku" 1977, igrala je u nizu filmova i tv serija,
a širu popularnost stekla je 1983. ulogom Dečke u "Šećernoj
vodici" Bate Prelića. Uloge u filmovima "Davitelj protiv davitelja"
(Šijan), "Una" (Miša Radivojević), "Život je lep" (Bora
Drašković) učinile su je popularnom širom nekadašnje
SFRJ. Druge uloge: "Mi nismo anđeli", "Uvod u drugi život",
"Ni na nebu ni na zemlji", "Urnebesna tragedija", "Tango je
tužna misao koja se pleše","Hleb i mleko" ("Zlatni lav" u
Veneciji 2001.), "Od groba do groba", "Jug jugoistok",
"Vratiće se rode".

2013 - Pristajanjem, nakon 150 dana na moru, na Aleutska
ostrva, Aljaska, britanka Sara Auten postala je prva žena koja je
sama preveslala od Japana do Aljaske, trasu dužine 6.034 kilometra,
u sklopu njenog obilaska sveta biciklom i kajakom. Auten je prva
žena koja je sama preveslala Indijski okean 2009. kada je iz
Australije stigla na Mauricijus.

2014 - Kancelarija za ljudska prava UN saopštila je da
su u sukobima u Ukrajini, do tada, poginule najmanje 3.543 osobe,
u šta je uračunato i 298 žrtava pada malezijskog aviona.

2020 - Umro je Zlatko Portner, srpski rukometaš, reprezentativac
Jugoslavije. Bio je član zlatne generacije jugoslovenskog rukometa
osamdesetih godina prošlog veka. Karijeru je započeo u klubovima rodnog
Srema, da bi vrhunac doživeo u šabačkoj Metaloplastici, s kojom je
u dva navrata bio osvajač Kupa šampiona, 1985. i 1986. godine. Kup
šampiona osvojio je i 1991, kao igrač Barselone. Kao član reprezentacije
Jugoslavije, osvojio je zlato na Svetskom prvenstvu 1986. godine u
Švajcarskoj i bronzu na Olimpijskim igrama u Seulu 1988.

Autor: