AKTUELNO

1489 - Španski moreplovac italijanskog porekla Kristifor Kolumbo otkrio je na trećem putovanju u Novi svet ostrvo koje je nazvao Trinidad.

1556 - Umro je Ignasio de Lojola, osnivač jezuitskog reda(Societas Iesu) 1534. U mladosti je živeo aktivnim i raspusnimživotom kao profesionalni vojnik. Kao španski oficir ranjen je uborbi, posle čega je preduzeo hodočašće u Svetu zemljui započeo studije teologije u Barseloni i na pariskoj Sorboni, gdeje postao magistar teologije. Za "generala" (starešinu) jezuitskogreda izabran je 1541. i taj položaj zauzimao je do smrti. Izradioje ustav jezuitskog reda, priručnik pod nazivom "Duhovne vežbe zavladavinu nad samim sobom".

1684 - U borbi protiv Turaka poginuo je Vuk Mandušić, uz
Stojana Jankovića i Iliju Smiljanića najomiljeniji junak uskočke
epske poezije.

1789 - Ruske i austrijske trupe, pod komandom vojskovođe
Aleksandra Suvorova i vojvode od Koburga, pobedile su tursku vojsku
kod Fokšanija u današnjoj Rumuniji.

1849 - U bici kod Šegešvara poginuo je mađarski pisac
i revolucionar srpskog porekla, major mađarske revolucionarne vojske
Šandor Petefi. Rođen je 1823. kao Aleksandar Petrović, od oca
Srbina i majke Slovakinje. Sa 15 godina postao je vojnik. Prve
pesme napisao je kao gimnazijalac i ubrzo je postao najomiljeniji
i najčitaniji mađarski pesnik. Pisao je i novele, romane i drame.
Simbol je mađarskog romantizma. Dela: roman "Krvnikovo uže",
poezija "Izabrane pesme", "Petefijeve pesme", "Apostol", "Vitez
Janoš".

1886 - Umro je mađarski kompozitor, pijanista i dirigent
Franc List, muzičar romantičarskog opredeljenja i predvodnik nove
muzičke škole, pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu
klavirsku tehniku i znatno uticao na razvoj evropske muzike. Stvorio
je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta. Dela:
klavirske kompozicije "Godine hodočašća", "Ljubavni snovi",
"Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", simfonijske pesme
"Prelidi", "Mazepa", "Taso", "20 mađarskih rapsodija", niz
klavirskih koncerata, oratorijuma, misa, solo pesama. Napisao je
više studija i eseja kao i biografiju Frederika Šopena.

1912 - Rođen je američki ekonomista Milton Fridman,
dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976, začetnik "čikaške
škole". Smatrao je da je čvrsta monetarna politika i potpuno
povlačenje države iz ekonomije osnova stabilne ekonomske politike.
Rodonačelnik je ekonomske koncepcije neoliberalizma. Dela: "Studija
o kvantitativnoj teoriji novca", "Program za monetarnu stabilnost",
"Monetarna istorija SAD 1867-1960", "Inflacija: uzroci i posledice",
"Dolari i deficiti", "Optimalna količina novca", "Kontrarevolucija
u monetarnoj politici".

1914 - Vođu francuskih socijalista Žana Žoresa, koji je
svim silama nastojao da spreči Prvi svetski rat, ubio je jedan
šovinistički fanatik. Bio je među retkim evropskim političarima
koji se dosledno borio za pacifističku viziju sveta. U francuskoj
skupštini zalagao se za socijalno zakonodavstvo i antiklerikalne
mere. Osnovao je 1904. list "Imanite" koji i sada izlazi. Dela:
"Dokazi" (o Drajfusovoj aferi), "Socijalističke studije", "Nova
armija", "Socijalistička istorija francuske revolucije".

1919 - U poraženoj Nemačkoj donet je posle Prvog svetskog
rata Vajmarski ustav, kojim je uspostavljena republika i ukinuto
carstvo.

1921 - Rođen je britanski pravnik Piter Benenson, osnivač
međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava - Amnesti
internešnal.

1941 - Rajhsmaršal Herman Gering naložio je pismeno u
Drugom svetskom ratu šefu policije Rajnhardu Hajdrihu da sačini
nacrt plana "konačnog rešenja", što je bio eufemistički naziv
za uništenje svih pripadnika jevrejskog naroda na teritorijama koje
je kontrolisala nacistička Nemačka.

1944 - Kao pilot savezničkog aviona, na borbenom zadatku,
nad Mediteranom, u Drugom svetskom ratu poginuo je francuski pisac
Antoan Mari Rože de Sent Egziperi, autor "Malog princa", jednog od
najlepših dečjih romana u svetskoj književnosti. Literata koji je
odisao aristokratskim duhom u delima je veličao moralnu snagu
lične žrtve i herojstva. Dela: "Pošta za Jug", "Zemlja ljudi",
"Ratni pilot", "Mali princ".

1948 - Pod pritiskom komunista, čija je dominacija
postala potpuna, mađarski predsednik Zoltan Tildi prinuđen je
da podnese ostavku.

1954 - Italijanska ekspedicija koju je predvodio Ardito
Desio prva je uspela da osvoji himalajski vrh K-2.

1964 - Američka vasionski brod bez ljudske posade
"Rendžer 7" emitovao je prve snimke tamne strane Meseca.

1971 - Američki astronauti Dejvid Skot i Džejms Irvin,
članovi misije "Apolo 15", postali su prvi ljudi koji su se vozili
površinom Meseca, više od šest časova proveli su u vožnji
električnim lunarnim vozilom.

1974 - Stupio je na snagu sporazum o prekidu vatre između
Turske i Grčke na ostrvu Kipar.

1991 - Predsednici Sovjetskog Saveza i SAD Mihail Gorbačov
i Džordž Buš potpisali su u Moskvi sporazum o ograničenju
nuklearnog oružja velikog dometa.

1994 - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio je
upotrebu vojne sile u Haitiju, omogućivši tako intervenciju protiv
tamošnjeg vojnog režima od strane SAD, kao i povratak na vlast
izbeglog predsednika Žana Bertrana Aristida.

1997 - Umro je bivši vijetnamski car Bao Daj, poslednji
monarh Vijetnama, koji je formalno "vladao" zemljom pod francuskom
kolonijalnom upravom. Posle četiri decenije u izbeglištvu, umro je
u vojnoj bolnici u Parizu.

2002 - Tokom posete Meksiku, papa Jovan Pavle II proglasio
je za svetitelja Huana Dijega, seljaka iz 16. veka. Ovo je prvi
slučaj u istoriji proglašenja svetim nekog lica sa američkog
kontinenta od strane rimokatoličke crkve.

2008 - Umrla je Zlata Bartl, tvorac jednog od
najpoznatijih proizvoda negdašnje Jugoslavije - "Vegete". U
istraživačkoj laboratoriji "Podravke" izumela je krajem 50-ih taj
proizvod koji je našao svoje mesto na tržištima preko 40 zemalja,
postavši neka vrsta sinonima za dodatak jelima.

2012 - Umro je Gor Vidal, američki pisac, društveni
aktivista, jedna od najkontraverznijih ličnosti američke javne
scene. Duhovit, nekonvencionalan, podsmevao se zvaničnim veličinama,
političarima, religiji, čistunstvu, literarnom establišmentu.
Samosvojan i ekscesan, eksperimentisao je s narkoticima, bio sklon
alkoholu, nije skrivao homoseksualizam. Najpoznatija dela: "Linkoln",
"1876", "Myra Breckenridge", "The City and the Pillar", "Rat iz
snova", "The Best Man".

2020 - Preminuo je Miodrag Živković, srpski i jugoslovenski
skulptor, univerzitetski profešor. Autor je brojnih monumentalnih
spomenika širom Srbije i negdašnje Jugoslavije. Poput onih u Šumaricama
u Kragujevcu, na Kadinjači, na Tjentištu, ili spomenika pilotima,
braniocima Beograda 1941. godine.

Autor: