1189 - Ričard I Plantagenet, poznat kao "Lavlje srce" krunisan je za kralja Engleske.

1658 - Umro je engleski državnik i vojskovođa Oliver Kromvel, vođa engleske buržoaske revolucije. Njegova vojska porazila je kraljevsku armiju 1644. kod Marston Mura i 1645. kod Nezbija i zarobila kralja Čarlsa I Stjuarta, koji je osuđen na smrt i pogubljen 1649. Odbivši titulu kralja, 1653. postao je lord protektor Engleske, Škotske i Irske. Dve godine posle njegove smrti monarhija je obnovljena. Period republike smatra se tamnim dobom prošlosti Engleske.

1806 - Srbi su na Deligradu, na ulazu u Djuniski tesnac između Ražnja i Aleksinca, pod komandom vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, odbili napad brojčano nadmoćnih turskih snaga i odbacili ih ka Nišu. Istog dana vojvoda Stanoje Glavaš je oslobodio Prokuplje.

1821 - Umro je rumelijski valija i beogradski vezir Marašli Ali paša, koji je sarađivao sa Srbima u postizanju sporazuma o prekidu neprijateljstava. Krajem 1815. s knjazom Milošem Obrenovićem sklopio je sporazum koji je Srbima obezbedio ograničenu samoupravu, što je Miloš iskoristio da je dalje postupno proširuje.

1883 - Umro je ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma. Prvi je ruski pisac čije su dela prodrla na Zapad gde je čitan s divljenjem i za života je uživao znatno veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Zanimao ga je tip "suvišnog čoveka", plemića-intelektualca i tip "nihiliste", građanskog intelektualca, sukobljenog s konzervativizmom plemićke kulture. Predskazivao je revolucionarnu epohu u Rusiji. Dela: romani "Očevi i deca", "Plemićko gnezdo", "Rudin", "Dim", "Novina", "Uoči novih dana", pripovetke "Prolećne vode", "Asja", "Lovčevi zapisi", drama "Mesec dana na selu".

1910 - Rođen je Moris Papon, jedini francuski funkcioner koji je osuđen zbog učestvovanja u progonima Jevreja. Papon je 1942. izabran za generalnog sekretara oblasti Žirond, zadužen za Službu za jevrejska pitanja. Od 1958. šef je pariske policije. Tokom rata u Alžiru ugušio je demonstracije u Parizu 1961. kada su poginule desetine Alžiraca. Postao je poslanik 1968. na listi De Golove partije, a ministar budžeta 1978. Osuđen je 1998. na 10 godina. Tvrdio je da ništa nije znao o holokaustu i da je pomagao Pokret otpora. Prebegao je u Švajcarsku ali ga je tamošnja policija izručila Francuskoj. Zbog slabog zdravlja 2002. je oslobođen.

1921 - Rođen je režiser i scenarista Živorad Žika Mitrović. Pripadao je generaciji sineasta koja je neposredno nakon Drugog svetskog rata postavila temelje profesionalno organizovane filmske produkcije u Srbiji. Filmovi: "Ešalon dr M", "Kapetan Leši", "Marš na Drinu", "Užička republika", "Mis Ston", "Signali nad gradom", "Solunski atentatori", "Nevesinjska puška", "Savamala", "Timočka buna".

1937 - Rođen je Dragan Babić, novinar, prevodilac i pisac. Najpoznatiji je kao autor i voditelj televizijskih emisija, poput serijala "Dvogled", "Kino-oko", "Umeće življenja". Dragan Babić bio je novinar specifičnog šarma i retke intelektualne snage i ostavio je izuzetan trag u istoriji srpskog novinarstva. Objavio je neku vrstu introspektivnih sećanja: "Putovanje na kraj jezika".

1939 - Na kružnoj stazi oko Kalemegdana u Beogradu je održano veliko međunarodno automobilsko nadmetanje za "Veliku nagradu Beograda". Pobednik je bio italijanski trkač Tacio Nuvolari, koji je nastupao za Auto-Union, drugoplasirani je bio Manfred fon Brauhič (Mercedes). Kao četvrti stigao je srpski trkač Boško Milenković, koji je vozio automobil tipa Bugati.

1948 - Umro je češki državnik Eduard Beneš, predsednik Čehoslovačke od 1935. do 1938. i od 1946. do 1948. Bio je vođa Narodne stranke i najbliži saradnik prvog predsednika Čehoslovačke Tomaša Masarika. U Prvom svetskom ratu radio je na stvaranju slobodne Čehoslovačke a potom Male Antante (savez s Jugoslavijom i Rumunijom). Od osnivanja Čehoslovačke 1918. do 1936. bio je šef diplomatije, a posle Minhenskog sporazuma 1938, kojim je Zapad predao Čehoslovačku na milost i nemilost nacističkoj Nemačkoj, dao je ostavku i otišao u izbeglištvo u London, gde je tokom Drugog svetskog rata predvodio izbegličku vladu. Posle rata ponovo je postao šef države, ali je dao ostavku 1948. kad su komunisti prigrabili svu vlast i ubrzo je umro.

1991 - Umro je američki filmski režiser italijanskog porekla Frenk Kapra, autor sjajnih komedija sa satiričnom notom. Napisao je memoare "Ime iznad naslova". Filmovi: "Donovanova afera", "Mlada generacija", "Zabranjeno", "Američka ludost", "Gorak čaj generala Jena", "Dogodilo se jedne noći" (Oskar), "Gospodin Dids ide u grad" (Oskar), "Izgubljeni horizonti", "Upoznajte Džona Doa", "Arsenik i stare čipke", "Ne možete to poneti sa sobom" (Oskar), "Ovo je divan život", "Država Unije", "Džep pun čuda".

1996 - SAD su izvele jedan od najjačih vojnih napada na Irak od okončanja Zalivskog rata 1991, ispalivši 27 krstarećih projektila na ciljeve na jugu te zemlje, sa obrazloženjem da je to kazna zbog pomoći armije Sadama Huseina jednoj od kurdskih frakcija u "zoni bezbednosti" koju su UN proglasile na severu Iraka.

2000 - Papa Jovan Pavle II beatifikovao je papu Pija IX čiji je pontifikat trajao od 1846. do 1878. uprkos oštrim prigovorima jevrejskih i liberalnih intelektualaca širom sveta, pošto se Pije IX smatra ultrakonzervativcem. Beatifikacija je pripremna faza za kanonizaciju.

2017 - Severna Koreja testirala je termonuklearni odnosno hidrogenski projektil, namenjen za interkontinentalnu balističku raketu. Zvaničnici SAD potvrdili su da je lansiran "napredni nuklearni uređaj". Termonuklearna ili hidrogenska bomba razvijena je nakon upotrebe nuklearne bombe u Japanu 1945. i od nje je mnogo razornija. Prva hidrogenska bomba, koju su Amerikanci testirali 1952, proizvela je energiju koja je odgovarala 10 megatona TNT-a, što je otprilike 1.000 puta jače od atomske bombe bačene na Hirošimu.

2017 - Rusija je rezultatom 3:2 savladala Nemačku u finalu EP u odbojci koje je održano u Poljskoj, čime je postala prvak Evope. Srbija je pobedivši Belgiju, u Krakovu, osvojila treće mesto.