AKTUELNO

Na današnji dan u nemački koncentracioni logor Buhenvald dovedena je prva grupa srpskih (jugoslovenskih) zarobljenika

1805 - Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj od najvećih bitaka Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli regularnu vojsku turske države. Napredovanje ustanika koji su zauzeli više gradova, uključujući Užice i Karanovac (danas Kraljevo), uznemirilo je sultana, koji je naredio Hafiz paši, imenovanom za beogradskog vezira, da sa 15.000 vojnika krene od Niša ka Beogradu. Na Ivankovcu se pod komandom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca utvrdilo oko 2.000 Srba, koji su izdržali više turskih juriša, a bitku je rešio vođa ustanka Karađorđe, koji je noću između 18. i 19. avgusta s više od 4.000 ustanika braniocima pritekao u pomoć iz pravca Jagodine, pa su se Turci povukli u Paraćin. Posle dva bezuspešna napada na visove oko Paraćina 20. avgusta i novih gubitaka, Hafiz paša je, pokoleban ozbiljnim gubicima na Ivankovcu, odlučio da se povuče prema Nišu.

1830 - Rođen je austrijski car Franc Jozef I Habzburg koji je vladao od 1848. do 1916. Ugušio je, uz pomoć Rusije, revoluciju u Mađarskoj 1849. Uspostavio je centralizovan sistem sa ograničenim tradicionalnim pokrajinskim slobodama. Posle proglašenja Austro-Ugarske nagodbe 1867. odustao je od strogog centralizma. Tada je napuštena i dotadašnja nemačka orjentacija pošto je primat među nemačkim zemljama preuzela Pruska. Dvojna monarhija će u buduće biti okrenuta prema Jugoistoku Evrope. Posle Berlinskog kongresa 1878. okupirao je Bosnu i Hercegovinu, koja je anektirana 1908. Iskoristio je atentat na prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju, što će se završiti propašću njegove države 1918.

1860 - Rođen je srpski političar i filolog i istoričar Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije, koji je 1921. s Jašom Prodanovićem osnovao Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik. Prethodno je kao pripadnik Samostalne demokratske stranke više puta bio ministar prosvete i jednom predsednik vlade. Dela: monografija "Život i rad Vuka Stefanovića Karadžića", stari srpski pisani spomenici "Miroslavljevo jevanđelje", "Stari srpski natpisi i zapisi", stari letopisi, dela Vuka Karadžića, uključujući "Vukovu prepisku", udžbenici gramatike, studije o starim srpskim štamparijama, o srpskim crkvama u 15. i 16. veku, o arhiepiskopu Danilu.

1872 - Umro je Petar Preradović, književnik, jedan od najznačajnijih pesnika epohe ilirizma, čija se lirika kreće od zanosnog rodoljublja do krajnjeg pesimizma. Posle završene Vojne akademije u Vinernojštatu, iako rođen kao Srbin, zbog napredovanja u karijeri prešao je u rimokatolicizam i napredovao do čina generala, učestvujući u svim ratovima Austrije njegovog doba. Isprva je pisao na nemačkom, ali je ubrzo počeo da piše na srpskohrvatskom, pa se njegovim pravim književnim početkom smatra pesma "Zora puca, biće dana". Napisao je i niz toplih ljubavnih pesama, od kojih se mnoge pevaju i sada, poput pesme "Miruj, miruj, srce moje". Dela: zbirke pesama "Prvijenci", "Nove pjesme", drama "Kraljević Marko", epovi "Lopudska" (nedovršen), "Prvi ljudi", "Pustinjak" (nedovršen), libreta "Vladimir i Kosara", "Sirotica". Tekst današnje austrijske himne delo je njegove praunuke Paule fon Preradović.

1897 - Rođen je srpski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učio u Firenci. Posle Prvog svetskog rata otišao je na studije u Pariz u kojem je s prekidima ostao do 1932, kada je došao u Beograd, gde je 1937. postao profesor Umetničke akademije. Snažno je uticao na mlađe generacije slikara u Beogradu.

1909 - Rođen je Milan Tokin, srpski novinar, literata, istoričar književnosti. U međuratnom periodu bio je novinar lista Vreme i novinske agencije Avala, od 1938. do 1941. dopisnik iz Berlina. Povukao se u rodni Vršac 1943. i od tada se bavio publicistikom, arhivistikom, bibliotekarstvom, prevođenjem, istorijom književnosti i literarnim radom. Bio je veliki poznavalac života i dela Jovana Sterije Popovića i priredio je njegova sabrana dela. Prevodio je Gustava Švaba, Štefana Cvajga, E. E. Kiša, Romena Rolana, Djakoma Kazanovu. Dela: "Jovan Sterija Popović", "Vršac nekad i sad", "Sterijina komedija Tvrdica - osveta duhu čaršije", romani - "Vršačka davorija", "Caričin ljubavnik".

1922 - Rođen je francuski pisac Alen Rob-Grije, član Francuske akademije. U literaturu je ušao pedesetih godina 20. veka, kao teoretičar i jedan od najpoznatijih predstavnika francuskog "novog romana". Filmsku karijeru je započeo 1961. kada je napisao scenario, po sopstvenom romanu, za film "Prošle godine u Marijenbadu", za koji je bio nominovan za Oskara. Proslavio se kao režiser filma "Lepa zatočenica".

1941 - U nemački koncentracioni logor Buhenvald dovedena je prva grupa srpskih (jugoslovenskih) zarobljenika. Tokom Drugog svetskog rata kroz logor su prošle 3.872 osobe koje su bile državljani Kraljevine Jugoslavije, od kojih je 607 dočekalo oslobođenje. Logor u kojem su nacisti od 1937. do 1945. ubili 56.000 lica iz 18 evropskih zemalja, oslobodili su sami logoraši, aprila 1945.

954 - Džejms Vilkins je postao prvi afroamerikanac u američkoj istoriji koji je učestvovao u zasedanju vlade SAD. On je bio pomoćnik ministra rada i sednici je prisustvovao pošto ministar i njegov zamenik u tom trenutku nisu bili u Vašingtonu.

2007 - Umro je lord Vilijem Dids, velikan britanskog novinarstva. Postao je slavan izveštavajući 1936. iz Etiopije tokom agresije Italije na tu zemlju. Bio je inspiracija engleskom piscu Evelinu Vou za lik Vilijema Buta u romanu "Skup". Tokom Drugog svetskog rata je aktivni oficir i rat je proveo na ratištima u Evropi. Postao je poslanik 1950. i potom ministar u vladi Čerčila i kasnije Makmilana. Dugo je bio glavni urednik u "Dejli telegrafu". Titulu lorda dobio je 1986.

2018 - Umro je Kofi Anan, političar i diplomata iz Gane i sedmi Generalni sekretar OUN-a. Karijeru je započeo 1962. u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. Od 1972. do 1974. bio je čelnik turističke organizacije Gane. Počev od 1987. nalazio se na važnim pozicijama unutar UN, i kao pomoćnik generalnog sekretara. Bio je zadužen za mirovne operacije, i kao specijalni izaslanik UN za bivšu Jugoslaviju. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija bio je od januara 1997. do decembra 2006. Godine 2001. dobio je Nobelovu nagradu za mir.

#Vremeplov

'