1155 - Nemačkog kralja Fridriha I Barbarosu za rimskog cara krunisao je papa Hadrijan IV.

1812 - Rođen je ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, koji je sjajnim stilom opisao stagnaciju, mrtvilo i dekadentnost ruskog plemstva polovinom 19. veka. Atmosferi apatije koja je obuzimala rusko plemstvo, suprotstavio je sve snažniji prodor građanstva. Ime Oblomov glavnog junaka drugog dela istoimenog romana-trilogije i pojam "oblomovština" postali su sinonimi za apatiju i bezvoljnost. Izvrsnim stilsko-jezičkim i psihološkim postupkom u oblikovanju glavnog junaka, mnoštvom detalja koji stvaraju atmosferu i dopunjuju osnovnu poruku dela dočarao je stanje duha karakteristično za visoke krugove ruskog društva njegovog vremena. Ostala dela: romani "Obična priča", "Ponor", eseji "Milion grčeva", "Bolje ikad nego nikad", "Uspomene o Belinskom", putopis "Fregata Palada".

1815 - Britanska armija feldmaršala Artura Velzlija, vojvode od Velingtona i pruske snage feldmaršala Gebharda fon Blihera potukle su kod Vaterloa, u današnjoj Belgiji, vojsku francuskog cara Napoleona I. Poraz je primorao Napoleona da 22. juna drugi put abdicira, posle čega je zatočen na ostrvo Sveta Jelena u Atlantiku, gde je umro 1821. Postoje špekulacije da je otrovan.

1839 - Osnovana je Prva beogradska gimnazija, najstarija srednja škola koja postoji u kontinuitetu u prestonici Srbije. Najpre je imala dva razreda, tri godine docnije pet, a profesori su bili, prvih decenija, najčešće, Srbi iz Vojvodine. Kroz nju je prošla plejada istaknutih ličnosti srpske istorije, nauke, umetnosti i kulture, uključujući Stojana Novakovića, Milana Milićevića, Slobodana Jovanovića, Petra Kočića, Branu Petronijevića, Veselina Čajkanovića, Aleksandra Belića, Milovana Glišića, Jovana Skerlića, Jovana Cvijića, Mihaila Petrovića Alasa, Lazu Lazarevića, Stevana Sremca, Mokranjca, Kornelija Stankovića, kralja Petra I Karađorđevića, Živojina Mišića, Stepu Stepanovića, Gavrila Principa, Milana Stojadinovića, Aleksandra Deroka, Momčila Nastasijevića, Mošu Pijade, Svetozara Gligorića.

1882 - Rođen je bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, vođa i jedan od tvoraca Komunističke partije Bugarske, prvi predsednik bugarske vlade posle Drugog svetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Posle paljevine Rajhstaga 1933, za koju su nacisti optužili komuniste, sudio mu je nacistički sud na Lajpciškom procesu. Sjajnom odbranom pretvorio je suđenje u optužbu protiv nacizma, što je imalo izuzetan ođek u celom svetu.

1928 - Norveški polarni istraživač Rual Amundsen, prvi čovek koji je osvojio Južni pol, nestao je tokom leta avionom iznad Severnog ledenog okeana. Ka Severnom polu poleteo je u pokušaju da pronađe nestalu italijansku ekspediciju i očito je poginuo u avionskoj nesreći. Istraživao je predele oko Severnog i Južnog pola i na najjužniju tačku Zemlje dospeo je 14. decembra 1911. a Severni pol preleteo je u maju 1926. Prvi je od 1903. do 1906. prošao ceo Severozapadni prolaz severno od Amerike, između Atlantskog okeana i Beringovog moreuza i od 1918. do 1921. Severoistočni prolaz severno od Evrope, od Norveške do Beringovog mora. Napisao je delo "Južni pol".

1936 - Umro je ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma. Najčešća tema njegovog stvaralaštva su ljudi sa društvenog dna, pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni. Posle 1917. iako je polemisao s Lenjinom i drugim boljševičkim prvacima, učestvovao je u intelektualnoj obnovi zemlje i smatra se najznačajnijim kulturnim poslenikom u postoktobarskoj epohi. Umro je 1936. pod okolnostima koje nisu potpuno rasvetljene. Dela: priče, pripovetke i romani "Makar Čudra", "Konovalov", "Pesma o Sokolu", "Foma Gordejev", "Mati", "Pesma o vesniku oluje", "Leto", "Trojica", "Ispovest", "Gradić Okurov", "Supruzi Orlovi", "Artomonovi", "Život Klima Samgina", "autobiografska" trilogija "Detinjstvo", "Među ljudima" i "Moji univerziteti", drame "Malograđani", "Na dnu", "Na letovanju", "Neprijatelji", "Vasa Železnova", "Jegor Buličov i ostali", uspomene "Lav Tolstoj".

1940 - Francuski general Šarl de Gol uputio je iz Londona radio poruku zemljacima širom sveta da se odupru okupaciji Nemačke i predstavio je sebe kao predvodnika "slobodnih Francuza" (onih koji ne priznaju Vladu u Višiju). Njegov proglas je posebno imao ođeka u francuskim kolonijama, koje su postupno odricale poslušnost Petenovoj Vladi u Višiju i priznavale De Gola.

1965 - Vazduhoplovni vicemaršal Ngujen Kao Ki, američki štićenik, je preuzeo vlast kao premijer Južnog Vijetnama i pozvao na odlučniji rat protiv oslobodilačkog pokreta Vijetkong.

1987 - Izrael je osudio odluku poglavara rimokatoličke crkve pape Jovana Pavla II da primi u audijenciju predsednika Austrije Kurta Valdhajma, zbog njegovog učešća u nemačkim formacijama tokom Drugog svetskog rata.

2010 - Umro je Bogdan Bogdanović, arhitekta, univerzitetski profesor, član SANU. Izvesno vreme bio je gradonačelnik Beograda. Autor je velikog broja spomenika posvećenih žrtvama i borcima u Drugom svetskom ratu (Jasenovac, Mostar, Bela Crkva, Jevrejske žrtve, Beograd). Objavio 26 knjiga na srpskom i nemačkom, stručnih i publicističkih. Dela: "Zaludna mistrija", "Urbanističke mitologeme", "Urbs i Logos", "Ukleti neimar".

2017 - U najtežim požarima u istoriji Portugalije, koji su izbili prethodnog dana, u centralnom delu te zemlje u oblasti Pedrogau Grande, poginulo je 66 osoba a 204 su povređene. Ljudi su većinom stradali u automobilima tokom nastojanja da napuste područja zahvaćena požarima.