Nagla promena vremena i visoka vlažnost vazduha ovih dana stvaraju probleme hroničnim bolesnicima, astmatičarima i srčanim pacijentima. Lekari upozoravaju da ovakvi vremenski uslovi mogu izazvati pad pritiska, umor, otežano disanje, i osećaj iscrpljenosti.
Ko je sve ugrožen
- Ovakvo vreme smeta pacijentima koji boluju od astme, hronično-opstruktivne bolesti pluća, i onima koji boluju od srčanih oboljenja. Srčani bolesnici, ali i zdravi trebalo bi sada da povedu računa na srce - ističe doktorka Ivana Stefanović.
Ona je objasnila i na koje grupe ljudi ovakvo vreme nepovoljno utiče.
- Najugroženiji su hronični bolesnici - osobe sa astmom, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća i srčanim oboljenjima. Kod ovih pacijenata srce radi pod pojačanim naporom, jer mora da reguliše širenje krvnih sudova i prilagođavanje organizma na temperaturne oscilacije. Povećana vlažnost vazduha dodatno otežava situaciju, posebno uoči kiše - navodi Stefanović.
Tatjana Radosavljević, pneumoftiziolog, ranije je rekla da vlažno vreme smeta i drugim grupama ljudi osim hroničnih bolesnika i astmatičara.
- Pored astmatičara i pacijenta koji imaju opstruktivnu bolest pluća, i srčani bolesnici jako teško podnose ovakvo vreme. Neurološki bolesnici, takođe, kao i reumatološki pacijenti. Svi mi ostali, koji reagujemo na ovakvo vreme, u stvari smo meteoropate - navodi dr Tatjana Radosavljević.
Na koje grupe ljudi ovo vreme nepovoljno utiče:
- osobe sa astmom
- srčani bolesnici
- pacijentima sa opstruktivnom bolešću pluća
- srčanim bolesnicima
- reumatskim bolesnicima
- zdravima koji reaguju na promene, odnosno meteoropate
Zašto je srce na udaru
Prema njenim rečima, sada je važno da povedemo računa o srcu.
- Srce sada radi pod povišenim naporom, zato bi bilo dobro da u ovo vreme kad je promena vremena, pogotovo jer je visoka vlažnost pred kišu da nemamo previše fizičke aktivnosti. Rekreativci ne moraju potpuno da odustanu od vežbanja, ali je preporučljivo da prilagode intenzitet – umesto 50 ponavljanja, neka urade 20. Ključno je osluškivati telo i ne forsirati se po svaku cenu - savetuje ona.
Ko najviše zove Hitnu pomoć, i kada kod lekara
Doktorka Stefanović ističe da u službi Hitne pomoći ne beleže značajan porast poziva tokom ovakvih vremenskih promena, ali primećuju da se pacijenti sa hipertenzijom češće javljaju, kao i oni koji osećaju opštu slabost.
Foto: RINA
- Ne očekujemo povećan broj poziva. Najveći deo ovakvih stvari u neprijatnost. Da, više neprijatnosti i umor. Naš organizam ima kapacitet da se prilagodi toj promeni, ali poenta priče jeste da bi mi morali više da vodimo računa o svom zdravlju kad smo umorni. Znači nemamo nikakve pripreme, radimo normalno, nije nam ukupan broj poziva povećan, ali recimo noćas se najviše zvali pacijenti sa hipertenzijom - ističe ona.
Ukoliko se jave simptomi poput bola u grudima, vrtoglavice, nesvestice ili otežanog disanja, potrebno je odmah izmeriti krvni pritisak i po potrebi se javiti lekaru. Iako vremenske promene same po sebi nisu faktor rizika, mogu otežati postojeće zdravstvene probleme i izazvati neprijatnosti.
Podsetimo, građani su se žalili "da im se samo spava, da ne mogu da podignu ruke i noge sa kreveta". Pored toga na organizam utiču i sezonske virusne infekcije, i promene vremena, što dodatno iscrpljuje ljude.
- Baš zbog toga što se sve tri stvari dešavaju u jednom trenutku mi treba da vodimo računa o sebi kad smo zdravi. Dakle, ponašajmo se preventivno: zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i kontrola faktora rizika pomažu da organizam lakše podnese vremenske oscilacije - kaže Stefanović.
Opširnije o prolećnom umoru, kako ga savladati, čitajte u našoj odvojenoj vesti.
Vlažno vreme dovodi do spazma, ono u astmatični napad
Kako je objasnila, u takvim situacijama kod astmatičara javlja pojačano gušenje, zamaranje i porast pritiska, što je posledica spazma bronhija.- Ovakvi uslovi, međutim, dovode do spazma i oni upadaju u astmatične napade, koji mogu čak da budu i produženi, da dođe do astmatičnog statusa. Oboleli od hronične opstruktivne bolesti pluća, inače, uvek imaju snižene kapacitete i spazam. Usled ovakvog vremena, takvo stanje im se samo pogoršava do one mere da ponekad moraju ne samo da zatraže pomoć Hitne, nego ponekad moraju da završe i u bolnici pošto ne reaguju na terapiju - objasnila je.
Prema njenim rečima, osobe sa ovim zdravstvenim problemima mogu da osete ranije da će im se stanje pogoršati.
- Zbog toga pokušavaju sami sebi da pomognu, ali s obzirom na to da je vreme skroz nepredvidivo, promene se praktično dešavaju u okviru sata, nekada to ne mogu da postignu, pa se javljaju za pomoć - kaže ona i dodaje da se većini stanje pogoršava kada je vlažno vreme.
Kako da pomognete sebi tokom napada astme
Foto: Pixabay.com
Prva pomoć ovim bolesnicima trebalo bi da budu pumpica i inhalacije, međutim, ukoliko to ne da efekat, onda moraju da potraže pomoć. Dr Radosavljević napominje i da astmatičari prave jednu grešku sa pumpicom, koja onda izaziva drugi, novi zdravstveni problem.
- Ti pacijenti znaju da treba da pokušaju sa pumpicom ili inhalacijom sa berudualom. Postoji i jedan problem. Iako im pumpice ne pomažu, oni uporno ponavljaju njihovo korišćenje, a to onda izazove lupanje srca, pa ih i ono muči. Dakle, pumpica se koristi tako što je uzmu jednom, pa za 15 minuta još jednom, a ako i to ne pomogne, obavezno treba zvati Hitnu pomoć - objašnjava ona.
Saveti za pacijente sa astmom
- Redovno uzimanje propisane terapije, pogotovo pumpice sa lokalnim kortikosteroidima
- Redovna vakcinacija protiv gripa
- Pri pojačavanju tegoba na vreme se javiti lekaru, ne čekajte da bolest uzme maha
- Zdravo se hraniti
- Dovoljno sati sna
- Redovna fizička aktivnost
- Izbegavanje zadimljenih prostorija
- Izbegavanje skupova sa puno ljudi u zatvorenom prostoru
- Ne konzumirati nikotin
Biometeorološka prognoza za Srbiju za sutra
Očekivane biometeorološke prilike nepovolјna će uticati na hronično obolele. Oprez se savetuje srčanim bolesnicima i osobama sa respiratornim tegobama. Meteoropatske reakcije su moguće u vidu bolova u mišićima i zglobovima, kao i poremećaja radne sposobnosti. Učesnicima u saobraćaju se preporučuje pojačana pažnja.
Autor: Jovana Nerić