Šef Katedre za higijenu beogradskog Medicinskog fakulteta prof. dr Goran Belojević navodi da je ishrana pola zdravlja, te da svakodnevno treba da unosimo namirnice koje nam osiguravaju dovoljno vitamina, minerala i biljnih vlakana.
Dr Belojević objašnjava na koji način treba da se hrane osobe koje imaju kovid-19 i primaju neophodnu terapiju i osobe koje su preležale koronavirus, ali nalaze se u fazi „produženog kovida”.
OPREZNO S VOĆEM I POVRĆEM
Prema rečima sagovornika koji je dao smernice za pravilnu ishranu tokom i posle virusa, voće i povrće su epidemiološki rizične namirnice jer se većim delom jedu sirove.
‒ Ljudi dodiruju voće i povrće, koje dolazi u kontakt sa različitim površinama, na kojima se nalaze bakterije i virusi. Zato sirovo povrće i voće treba pet puta isprati u vodi. Ne ovlaš, nego temeljno.
‒ Zabluda je da voće i povrće treba da stoji u vodi sa sodom bikarbonom, jer ona deluje na gljivice, ali ne i na viruse i bakterije. Nama nije cilj da dezinfikujemo voće i povrće, nego da ga isperemo, da bismo na najmanju moguću meru smanjili viruse i bakterije, koji su na površini. To teoretski važi i za kovid-19. Osoba koja je pozitivna na koronavirus dira nos, pa pipa sirovo voće i povrće, i to ostane na površini i tako se neko zarazi - rekao je doktor za Objektiv.
BELI LUK I PROBIOTICI PREVENTIVA
Ističući značaj belog luka i njegovo antioksidacijsko dejstvo, šef Katedre za higijenu kaže da je beli luk u stvari alil-sulfid, koji deluje i na viruse i na bakterije.
– Kad se pojede, on izvrši dezinfekciju u želucu i crevima. Prevashodno, belim lukom se štitite od obolevanja i umiranja, a nećete sprečiti širenje jer virus nosite recimo u nosu, pa belim lukom ništa nećete postići – tvrdi dr Belojević.
Doktor savetuje da svi građani treba da se vakcinišu kako bi se suzbio koronavirus, ali i da uzimaju probiotik.
‒ Ko god mene pita, uvek kažem „sinofarm” plus probiotik. To svima savetujem. Ja sam samo na probiotiku jer radim eksperiment na sebi, a on je apsolutno uspešan – kaže dr Belojević.