Na današnji dan rođen je srpski glumac Mihajlo Bata Paskaljević.
1742 - Umro je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, koji je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto nebesko telo koje se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona pojaviti i 1758, 1835. i 1910. Njemu u čast dato joj je ime Halejeva kometa. Već u 19. godini objavio je raspravu o putanjama planeta. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i otkrio da se i zvezde kreću, shvatio ih kao sunca, a naše Sunce kao zvezdu. Izradio je prvu meteorološku kartu. Dela: "Katalog južnih zvezda", "Pregled astronomije kometa", "Teorija magnetskog kompasa".
1784 - SAD su ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je formalno okončan Američki rat za nezavisnost.
1809 - Britanija i Španija sklopile su savez protiv francuskog cara Napoleona I.
1842 - U Irigu je srpski pisac i iguman manastira Krušedol Dimitrije Krestić otvorio Srpsku čitaonicu. Na svečanosti prilikom otvaranja, prvi njen predsednik, Kiril Neofitović, sveštenik, obratio se prisutnima rečima: "da svi skupa revnosno služe narodu i da ne samo slavom nego i delom na oltar prosvešćenija žrtve prinose". Srpska čitaonica u Irigu je čitavih stotinu godina primala svu važniju srpsku štampu kao i strane časopise, ali su ovu dragocenu zbirku 1944. tokom Drugog svetskog rata, uništile hrvatske ustaše.
1850 - Rođen je francuski pisac Luj Mari Žilijen Vio, poznat kao Pjer Loti. Zbog napisa o okrutnosti kolonijalnih trupa u Indokini otpušten je iz vojne službe. Kao pomorski oficir bio je neka vrsta svetskog putnika i njegova dela obiluju egzotikom. Veliki turkofil, u Prvom balkanskom ratu izražavao je simpatije za Tursku, ali je posle bugarskog prepada na srpsku vojsku u Drugom balkanskom ratu i kasnije u Prvom svetskom ratu s neskrivenim divljenjem pisao o Srbima. Dela: "U haremu", "Lotijeva ženidba", "Mornar", "Islandski ribar", "Gospođa hrizantema", "Roman jednog spahije".
1875 - Rođen je Albert Švajcer, lekar, teolog, muzičar, književnik i hrišćanski misionar. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1952. Gotovo ceo život posvetio je borbi protiv bolesti u Africi. Od 1913. do smrti rukovodio je bolnicom koju je sam i osnovao u Gabonu, tada u sastavu Francuske Ekvatorijalne Afrike. Dela: "Kultura i etika", "Između vode i prašume", "Autobiografija", "Afričke priče", "Potraga za istorijskim Isusom".
1890 - Rođen je srpski slikar Petar Dobrović, majstor kolorita i jasnog ekspresivnog crteža. Njegove slike svedoče o snažnom temperamentu i impulsivnoj strukturi ličnosti. Slikarstvo je studirao u Budimpešti, a u rodnom Pečuju učestvovao je 1918. u vojnoj pobuni, posle koje je uhapšen, ali je pobegao iz zatvora. Mađarske vlasti su ga u odsustvu osudile na smrt. Bio je predsednik Baranjske srpsko-mađarske republike 1921. Potom je živeo u Parizu, a zatim u Beogradu gde je bio profesor na Akademiji likovnih umetnosti.
1892 - Rođen je srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika". Objavio je više od 200 radova iz oblasti klasičnih nauka. Prevodio je Eshila, Sofokla, Platona, Aristotela, Plutarha i Homera - "Ilijada" i "Odiseja", kao i savremenike - Adlera, Junga, Duranta, Tagorea. Dela: "Vidovdanska etika", "Filosofija panhumanizma", "Racionalizam u savremenoj nemačkoj filosofiji", "Problemi filosofije kulture", "Istorija helenske etike", "Ogledi iz grčke filosofije umetnosti", "Aristotelovo etičko učenje", "Iz helenskih riznica", "Platonova akademija i njen politički rad", "Sofisti i njihov istorijski značaj", "Istorija helenske književnosti".
1898 - Umro je engleski pisac i matematičar Luis Kerol, čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu. Dela: "Alisa u zemlji čuda", "Kroz ogledalo".
1923 - Rođen je srpski glumac Mihajlo Bata Paskaljević, koji je široku popularnost stekao nizom uloga u humorističkim televizijskim serijama i u filmskim komedijama poput "Sumnjivog lica", "Diližanse snova" i filma "Silom otac". Upečatljive kreacije u pozorištu ostvario je kao kapetan Jerotije u "Sumnjivom licu" Branislava Nušića i Estragon u drami "Čekajući Godoa" Semjuela Beketa.
1957 - Umro je američki filmski glumac Hemfri Deforest Bogart, dobitnik Oskara 1951. za film "Afrička kraljica". Izuzetna popularnost koju je uživao posebno je porasla nakon njegove smrti 1957. Vremenom postao je svojevrsna mitska ličnost istorije kinematografije. Ostali filmovi: "Kazablanka", "Malteški soko", "Duboki san", "Blago Sijera Madre", "Rt Largo", "Imati i nemati", "Pobuna na Kejnu", "Bosonoga kontesa", "Časovi očaja", "Težak pad".
1965 - Prvi put od osamostaljenja Irske sastali su se premijeri Republike Irske i britanske Severne Irske.
1977 - Umrla je američka književnica francusko-španskog porekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek delo samoanalize i zanimljivo svedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Dela: romani "Požarne lestve", "Kuća incesta", "Zavođenje Minotaura", "Deca Albatrosa", "Šijun u kući ljubavi", zbirka priča "Pod staklenim zvonom", priče "Venerina delta", "Ptičice", studije "D. H. Lorens: neprofesionalna studija", "Roman budućnosti".
1990 - U napadima Azera ubijeno je najmanje 20 jermenskih civila u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu.
2005 - Posle sedam godina putovanja, evropska sonda "Hajgens" uspela je da se spusti na Saturnov mesec Titan i pošalje prve fotografije kontroli leta u Darmštatu.
2009 - Umro je Dušan Džamonja, jugoslovenski vajar, poznat po brojnim spomenicima vezanim za NOB. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umetnosti, prvu izložbu imao je 1954. Najčešće je kao materijale koristio bronzu, gvožđe i aluminijum. Njegove skulpture nalaze se na trgovima u Parizu, Londonu i Lisabonu kao i ispred Palate pravde u Briselu.
Danas je prvi dan Nove godine prema Julijanskom kalendaru, kojeg se pridržavaju srpska, ruska i još neke pravoslavne crkve, kao i neke stare istočne patrijaršije. Kod Srba je vremenom postalo uobičajeno da taj dan nazivaju - Srpska nova godina.
J.S.