AKTUELNO

Velika džamija u Kordobi, prestonici omejadskog kalifata u Španiji, građena od 784. do 987. godine, bila je najveća džamija u Španiji i veličanstven primer mavarske arhitekture. Danas je to glavna katolička katedrala španske nadbiskupije Kordoba u pokrajini Andaluziji.

Ona predstavlja jedan od najlepših primera maurske arhitekture, a kroz istoriju je služila kao inspiracija za gradnju drugih džamija i crkava. Na mestu ove džamije prvobitno je bio mali hršćanski hram koji je izgrađen dolaskom muslimana u Španiju. Emir Abdul Rahman I je 785. godine kupio zemljište te na mestu hrama počeo gradnju Velike džamije. Hršćani su pristali da prodaju zemljište na kome je bio hram tražeći od emira obnovu drugih crkava u Kordobi, što im je on i dozvolio.

BROJEVI: 200 godina je trajala izgradnja Velike džamije u Kordobi 214x150 metara je prostor koji zatvaraju njeni zidovi 1236. godine Velika džamija je pretvorena u crkvu

Na izgradnji Velike džamije radilo je na hiljade radnika što je dovelo do naglog razvoja Kordobe. Jedni su eksploatisali kamen i metale, drugi su te resurse obrađivali dok su treći bili zaduženi za samu izgradnju. Džamija je vremenom doživela brojne promene: Abdul Rahman II je izgradio novu munaru, Al-Hakem II je proširio dvorište i obogatio zidove ukrasima, dok je Al-Mensur zadnje radove na džamiji izveo 987. godine. Kordoba je 1236. godine došla pod Hršćansku upravu i tada je Velika džamija pretvorena u crkvu. Danas se na njenom mjestu nalazi, glavna katedrala kordopske nadbiskupije.

Foto: Pink.rs

ISTORIJA

Kada su Abasidi zbacili s vlasti Omejade 750. godine, poslednji Omajadski kalif Abdurahman I pobegao je preko Severne Afrike u Španiju (tada poznatu kao al-Andaluz na arapskom), gde se s potporom sirijskih muslimanskih doseljenika ustoličio kao vladar pokrajine ili Emir. Dok su abasidski kalifi vladali istočnim islamskim svetom iz Bagdada sledećih 5. vekova, Omajadi su nastavili da vladaju iz Španije u svom glavnom gradu Kordobi sledeća tri veka (756-1031).

Foto: Pink.rs

Omajadi su bili značajni pokrovitelji umetnosti, a jedan od najlepših sačuvanih primera omajadske arhitekture jeste Velika džamija u Kordobi. Godine 785. omajadski osvajači su započeli gradnju velike džamije na mestu hrišćanske vizigotske crkve Sv. Vinsenta. Kasniji vladari su je proširivali tri puta.

Foto: Pink.rs

U poslednjem veku omajadske vladavine Kordoba se istakla kao glavno trgovačko središte, ali i središte intelektualnog i umetničkog procvata. Ekonomsko, naučno, književno i filozofsko središte, daleko je nadilazilo slične gradove hrišćanske Evrope. Sa Abdurahmanom III vladari Omajadi su se hrabro proglasili kalifima. Kalif Al-Hakam II je uprkos negodovanju svojih potčinjenih naveliko finansirao proširenje i raskošno uređenje Velike džamije u Kordobi. Kako bi umirio njihov otpor, dao je da se u džamiju ugradi natpis koji objašnjava njegove poreze i hvali Boga koji mu je „pomogao da se izgradi ova večna palata s ciljem da se osigura više prostora za njegove vernike, što je želeo On, ali i njegovi vernici“.

Foto: Pink.rs

Godine 1236. Kordoba je ponovo osvojena od strane hrišćanskih snaga Ferdinanda III od Kastilje u pokretu rekonkista. Džamija je ponovo posvećena klao hrišćanska crkva. Alfonso X je lično nadgledao gradnju kapele Villaviciosa i kraljevske kapele unutar zidina džamije. Kraljevi koji su usledili dodali su još hrišćanskih nadgradnji: Enrike II je obnovio kapelu u 14. veku. Da bi bila sačuvana za vreme španske inkvizicije, crkva je posvećena kao Katedrala Gospinog uspenja. Možda najznačajniji dodatak je renesansni glavni brod u središtu katedrale izgrađen za Karla V, koji se smatra ujediniteljem Španije.

Foto: Pink.rs

Majstori i arhitekte su nastavili da joj dodaju razne delove sve do kasnog 18. veka.